Špiljska slika na indonezijskom otoku Sulawesiju, za koju se vjeruje da je najstarija na svijetu, ubrzano propada zbog erozije koju uzrokuju naslage soli, što je vjerojatno posljedica klimatskih promjena, upozorili su arheolozi.
Slika grupe 'therianthropa' ili ljudi sa životinjskim karakteristikama, prikazanih kako kopljima i uz pomoć užadi love bradavičaste svinje i patuljaste bivole, otkrivena je u vapnenačkoj špilji 2017. godine i datira iz razdoblja otprije gotovo 44.000 godina.
Stručnjaci se sada utrkuju s vremenom da bi pronašli načine za očuvanje ovog neprocjenjivoga umjetničkog djela iz razdoblja pleistocena u arheološki značajnoj regiji Maros-Pangkep u Južnom Sulawesiju.
Bojimo se da bi ubrzana i snažna erozija mogla u potpunosti uništiti slike, rekao je Reutersu Basran Burhan, arheolog s australskog Sveučilišta Griffith, nakon što je proučio fotografije slike s Marosa.
Sve više temperature i El Nino pridonijeli su ubrzanoj kristalizaciji soli u špilji, rezultirajući vrlo učinkovitim ljuštenjem slike, pokazala je studija australskih i indonezijskih arheologa čiji su rezultati objavljeni prošli mjeseci u časopisu Scientific Reports.
Dugotrajna suša u kombinaciji s obilnim monsunskim kišama stvorila je "vrlo povoljne" uvjete koji su pojačali kristalizaciju soli, navodi se u studiji.
Pigment koji čini sliku na vapnenačkom zidu špilje ljušti se, rekao je arheolog Rustan Labe, pokazujući fotografije slike na računalu na kojima se vide razmjeri ljuštenja u razdoblju između listopada 2018. i ožujka 2019. Dokumentacija upućuje na to da se u roku od pola godine oljuštilo 1,4 četvornih centimetara slike.
Labe, koji radi u Centru za zaštitu kulturne baštine ministarstva obrazovanja i kulture, rekao je da će arheolozi raditi u malim timovima da bi pomno nadzirali porast količine kristala soli i ostalih sitnih organizama na zidu špilje.
Spriječit ćemo i odmah ćemo se uhvatiti u koštac s faktorima koji mogu predstavljati prijetnju ovome važnom dijelu naše povijesti, rekao je Labe.
Dosad smo pronašli više od 300 mjesta prapovijesne špiljske umjetnosti na području Sulawesija i indonezijskog Bornea, a desetke ih pronađu svake godine. Ovo je područje ključno za razumijevanje kognitivne i kulturne evolucije naše vrste, istaknuli su australski arheolozi.
