Hrvatska je u digitalizaciji u zadnjih pet godina učinila iskorake, no još ima dosta izazova, posebice u povezivosti i digitalnim javnim uslugama, što treba poboljšati da bi do 2030. dosegla prosjek EU-a po DESI indeksu, a što je i glavni cilj Strategije digitalne Hrvatske 2030.
Poručeno je to u petak s predstavljanja analize stanja digitaliziranosti Hrvatske, koju je u sklopu izrade nove Strategije digitalne Hrvatske do 2030. napravila konzultantska tvrtka Deloitte, koja je u tom poslu operativni partner nositelju izrade, Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva (SDURDD).
Analiza je, po riječima državnog tajnika SDURDD-a Bernarda Gršića, polazište za izradu strategije, čije se usvajanje prema rokovima očekuje do kraja godine.
Strategija digitalne Hrvatske je višesektorska strategija jer obuhvaća i utječe na gotovo sve segmente života i rada te daje dugoročni strateški okvir, s ciljevima koji se mogu ostvariti samo višesektorskom koordinacijom i suradnjom. Teško je u takvom dokumentu obuhvatiti baš sve ideje i projekte, ali kako u njezinoj izradi sudjeluje oko 130 osoba i konzultira se oko 40 raznih organizacija, vjerujemo da ćemo, uz još javnih predstavljanja i savjetovanja, doći do dokumenta koji će u idućih deset godina pridonijeti poboljšanju življenja građana i poslovanja, kazao je Gršić.
Kako ističe, te procese podržava i hrvatska Vlada, koja je i osigurala sredstva za digitalnu transformaciju društva i javne uprave, pri čemu se iz sredstava NPOO-a za tu svrhu planira usmjeriti 2,87 milijardi kuna za 21 investiciju.
Sve kreće od pozicije Hrvatske na DESI indeksu, po kojemu je trenutno među 27 članica EU-a na 19. mjestu, što je bolje nego prije, ali još kaska u dva područja - povezivosti (širokpojasni pristup internetu, mobilne komunikacije i sve tehnologije) i kod digitalnih javnih usluga, i stoga će na tome biti i veći naglasak u izradi strategije, istaknuo je Gršić.
Vezano za javne digitalne usluge kazao je da taj vladin sustav komuniciranja s građanima trenutno koristi 1,66 milijuna građana, koji su uz to 103 milijuna puta manje otišli na šaltere, i kojima su u tom sustavu trenutno dostupne 104 usluge, i svakim danom se njihov broj povećava.
I direktor Deloittea Gordan Kožulj istaknuo je da su digitalne javne usluge prilika za ubrzavanje procesa digitalizacije, dok je za analizu stanja kazao da će im pomoći da jasnije definiraju strateške ciljeve buduće strategije.
Vjeruje i da Hrvatska do 2030. može doći do toga da se digitaliziraju cjelovite životne situacije s kojima se i građani i pravne osobe svaki dan susreću, ali i da se istodobno digitaliziraju i svi poslovni procesi te zadrže talenti i ICT i STEM stručnjaci u zemlji, posebice u javnoj upravi i školstvu, da se poboljša i internacionalizira sustav obrazovanja te poveća učinkovitost javne uprave i digitalne vještine.
Četiri ključna područja oko kojih se 'gradi' strategija
U sklopu analize, u Deloitteu su definirali i četiri ključna područja javnih politika, ali i konkretnih aktivnosti i projekata, oko kojih će se 'graditi' Strategija digitalne Hrvatske do 2030. - digitalna tranzicija gospodarstva, digitalizacija javne uprave i pravosuđa, razvoj širokopojasnih elektroničkih komunikacijskih mreža te razvoj digitalnih kompetencija i digitalnih radnih mjesta.
Kožulj je rekao da u svakom tom području ima dobrih i pozitivnih iskoraka, ali i nedostataka i zaostajanja za drugim zemljama, pa su tako, po analizi, dobre strane digitalizacije u gospodarstvu i za poslovanje uvođenje e-računa te rast broja startup tvrtki i investicija, a nedostaci porezno rasterećenje rada i davanja na primanja ICT radnika i ukupno ICT industrije, neprilagođeni zakonodavni okvir, nerazumijevanje koncepta digitalne transformacije, neagilni menadžment te manjak radnika i investicija.
Kod digitalizacije javne uprave i pravosuđa dobrim je do sada u analizi primjerice označen sustav e-građani s više od sto digitalnih usluga, donošenje standarda razvoja javnih e-usluga, informatizacija postupaka javne nabave i upravnih postupaka. Ipak, to sve još nije dovoljno, jer je tu Hrvatska po DESI-ju ispod prosjeka EU, na 24. mjestu među 27 EU.
U području razvoja širokopojasnih elektroničkih komunikacijskih mreža najveći izazovi su pak da se poveća dostupnost mreža velikog kapaciteta i brzina i za kućanstva i za javne objekte, posebice na otocima i u ruralnim dijelovima zemlje, kao i pokrivenost naselja i prometnih pravaca 5G-om te da se bolje iskoriste sredstva iz EU fondova za tu namjenu.
Četvrto područje oko razvoja digitalnih kompetencija i digitalnih radnih mjesta podrazumijeva povećanje kompetencija za korištenje ICT-a tehnologija i digitalnih medija kod građana, poduzetnika i u svim službama, pri čemu je Kožulj naglasio da je najvažnije povećati broj ICT stručnjaka kroz promjenu obrazovnih programa i stalnim učenjem, kao i povećanjem plaća zadržati ih u zemlji.
