Tzv. Dan prebačaja na Zemlji označava dan na koji je čovječanstvo "potrošilo" sve biološke rezerve koje je Zemlja u stanju obnoviti od godine do godine. Taj dan događa se od 1970-ih sve ranije i ranije, prema mreži Global Footprint Network.
Mreža je izračunala da je ta točka ove godine dosegnuta 22. kolovoza u usporedbi s prošlom godinom kada je dosegnuta 29. srpnja što označava rijedak slučaj preokretanja trenda nakon što je pandemija zaustavila život i izazvala privremeni pad emisija stakleničkih plinova i sječe šuma.
To predstavlja smanjenje od 9,3 posto ljudskog utjecaja u odnosu na godinu prije, poručuje Global Footprint Network.
No, to nije nešto što treba slaviti, kazao je čelnik te mreže Mathis Wackernagel u četvrtak.
To nije posljedica svjesne odluke, nego katastrofe, dodao je.
Znanstvenici izračunavaju dan na koji čovječanstvo potroši sve prirodne rezerve koje Zemlja uspije obnoviti od godine do godine proučavajući ljudsku potrošnju i potrebe za hranom, energijom, prostorom za kućanstva i ceste te kapacitete planeta za apsorpciju globalnih emisija stakleničkih plinova, kaže Wackernagel.
Uspoređujući sa stvarno raspoloživim obnovljivim prirodnim izvorima na Zemlji mreža je izračunala da čovječanstvo troši 60 posto više od onog što se može obnoviti, odnosno ljudima bi bila potrebno 1,6 našeg planeta.
To je kao s novcem - možemo trošiti više od onog što smo zaradili, no ne dovijeka, upozorava Wackernagel.
Prema studiji pandemija je izazvala 14,5 postotno smanjivanje emisije ugljičnog dioksida u usporedbi s godinom prije, a sječa šuma pala je 8,4 posto zbog očekivanog pada potražnje.
Znanstvenici ističu da je pandemija izazvala velike poremećaje u globalnom sustavu poljoprivrede i na tržištima, no zaključuju da je ukupni učinak na smanjenje razmjera utjecaja čovječanstva na planet mali.
Global Footprint Network navodi da su kratkoročno zbog napora u kontroli pandemije moguće promjene u potrošačkim navikama i poziva da se iskoristi ova prigoda bez presedana da se razmisli od o tome "kakvu budućnost želimo".
Prvi čovjek WWF Internationala Marco Lambertini kaže da je pandemija najteže pogodila najranjivije i vratila fokus na naš neodrživ i, iskreno, razorni odnos s prirodom u kojemu mnogo toga propada.
On je pozvao da se razmišlja o tome da ekonomski razvoj ne mora biti praćen uništavanjem okoliša.
Možemo se razvijati, ali ne na štetu našeg planeta zbog toga što znamo da planet u krizi znači društvo u krizi i gospodarstvo u krizi, dodao je.
Ranije ovog meseca međunarodni tim znanstvenika izračunao je da bi globalna emisija plinova od izgaranja ugljena, nafte i plina mogla pasti do osam posto u 2020. zbog mjera borbe protiv koronavirusa.
Vezane vijesti
Ne propustite ni ovo
