Predstavljena hrvatska talent platforma za no-code/ low-code i automatizaciju

Prva hrvatska no-code development agencija Codemap predstavila je Codemap.io. - online tržište gdje startupi, poduzetnici te kompanije svih veličina mogu iskazati svoje potrebe za softverskim rješenjima u no-codeu i/ili low-codeu te zaposliti provjerene eksperte i razvojne timove za svoje projekte.

Da pojasnimo, no-code/ low-code developerska platforma je zapravo vizualno softversko okružje koje omogućuje i onima koji ne znaju kako kodirati da pomoću unaprijed razvijenih komponenti, jednostavnim povlačenjem i spajanjem tih komponenti razvijaju vlastitu aplikaciju za mobilni telefon ili web.

Kako je rečeno prilikom predstavljanja, Codemap.agency okuplja no-code stručnjake koji svoja softverska rješenja razvijaju u no-codeu na jednoj od najrobusnijih no-code platformi za razvoj poslovnih aplikacija – Bubble.io. Korištenjem no-codea, low-codea te automatizacije, aplikacije svih vrsta mogu se uspješno razviti i do 10 puta brže, a zbog takve brzine razvoja i značajno jeftinije nego tradicionalnim putem na bazi pisanja koda, odnosno programiranja. Codemap.io je usmjeren i na edukaciju kompanija o no-codeu kako bi i same stekle interna znanja koja bi im omogućila višestruko brže inoviranje, lansiranje te testiranje tržišta za nove proizvode i usluge.

Od lansiranja prije dva mjeseca, platforma je prepoznata kao vrlo vrijedan resurs u no-code svijetu.

Sama krivulja učenja no-codea je znatno manja od klasičnog programiranja, npr. nekoliko tjedana ili mjeseci u usporedbi s nekoliko godina te samim time otklanja veliku barijeru poduzetnicima i kompanijama koje su dosad bile ovisne isključivo o pisanju koda u postojećim programskim jezicima. Kao primjer, iz Codemapa navode da je za razvoj inicijalnih verzija multifunkcionalnih te kompleksnih aplikacija poput Airbnba, Ubera, Youtubea u no-codeu potrebno svega 4-8 tjedana, dok je pisanjem koda za takve aplikacije u prosjeku potrebno minimalno šest mjeseci, a često i daleko više od godine dana.

Nikako ne mislim da će tradicionalno programiranje nestati ili da će visoko-kompleksna enterprise rješenja odmah biti razvijana na no-codeu, no svakako vjerujem da je vrijednost no-codea i automatizacije već sada neporeciva, pogotovo u području komercijalnog te „back-office“ softvera koji čine ogroman dio tržišta. Ovdje se radi o aplikacijama koje su na ovaj ili onaj način već razvijene više puta te za razvoj ispočetka ima sve manje smisla, pogotovo kada se no-codeom mogu implementirati i customizacije te automatizacije prema specifičnim potrebama svake organizacije. Vjerujem da će no-code također biti i novi generator poduzetništva u svijetu s obzirom da njime gotovo pa potpuno nestaju barijere vezane uz kompleksnost pisanja koda te visoke cijene razvoja softvera tradicionalnim putem – to je ono što već sada mnogi nazivaju „citizen developers“. Ono što svakako vidimo kao jedan od najzanimljivijih trendova jest spajanje no-code-a, automatizacije i umjetne inteligencije. Unatoč vrijednosti no-code alata, i oni sami su pisani u kodu te ih bez programiranja ne bi niti bilo– dubinska tehnička znanja i godine iskustva u raznim programskim jezicima uvijek će biti velike dodane vrijednosti svakog developera koji možda također poznaje i no-code alate, istaknuo je Saša Janićijević, osnivač, Codemap.io.

Podršku ovoj platformi dao je i Frane Šesnić, direktor ZICER-a.

Drago mi je što je tim mladih hrvatskih no-code stručnjaka razvio i lansirao ovu platformu i što su već prepoznati kao vrijedan resurs u no-code svijetu. Vjerujem kako je ovo jadan od alata koji će imati svoje mjesto na tržištu i kroz koju će se povezati kvalitetna zajednica koja će razvijati zanimljiva i kreativna rješenje na principu no-codea i low-codea, istaknuo je Šesnić na predstavljanju.

Vodeći izvori navode da trenutna potražnja na tehnološkom tržištu implicira potrebu za razvojem 500 milijuna poslovnih aplikacija do 2025. godine, unatoč činjenici da već sada postoji značajan nedostatak programera te softverskih inženjera. Radi se o rastućem trendu u svijetu tehnologije te se čini kako bi baš ove metode rapidnog razvoja softvera mogle zadovoljiti ubrzano-rastuću potražnju za novim rješenjima.