Kad je NASA poslala svoju posljednju misiju na Mars, svi su bili fokusirani na to hoće li sretno sletjeti i što će otkriti tijekom misije. Svi uključeni, znali su da, što god rover Perseverance otkrije tijekom misije na Marsu, nekako mora doći do Zemlje kako bi znanstvenici mogli pomnije proučiti uzorke tla i kamenja.
No, u posljednje se vrijeme sve više spominje koliko će taj povratak uzoraka koštati. NASA-ina ambiciozna misija "Mars Sample Return" probila je i najliberalnije procjene troškova, a prema posljednjim informacijama čak su se - udvostručili.
Tako barem govore izvori koji su bili na prošlotjednom sastanku između čelnika NASA-e i JPL-a. Tamo je istaknuto kako su troškovi, koji su na početku bili procjenjeni na 4,4 milijarde dolara, skočili te sad iznose između osam i devet milijardi. I to nije konačan iznos.
Kako su pojasnili voditelj programa JPL, Richar Cook, i direktor NASA-ine misije Jeff Gramling, ti se troškovi odnose samo na testiranje i izgradnju letjelice koja bi donijela uzorke natrag na Zemlju. Ono što nije uračunato u te troškove su troškovi lansiranja, rada i izgradnje novog prihvatnog objekta na Zemlji. Kad se to sve zbroji, povratak uzoraka s Marsa mogao bi stajati nevjerojatnih 10 milijardi dolara. U prijevodu, vraćanje uzoraka s Marsa bilo bi skuplje i od svemirskog teleskopa James Webb, projekt koji je neslavno zaglibio u prekoračenju proračuna i odgodama dugim više od desetljeća.
To je isti opseg kao i Webb u smislu cijene, ali mnogo, mnogo uži opseg u smislu znanosti, rekao je Paul Byrne, planetarni znanstvenik sa Sveučilišta Washington, za Ars Technica . To je stvarno problematično.
NASA pokušava izvući dodatna sredstva nazivajući misiju povratka uzoraka "misijom otkrivanja života" na Marsu. Međutim, većina planetarnih znanstvenika smatra da misija ima samo vrlo male šanse da zaista pronađe konkretan dokaz postojanja života na Marsu.
Bivši šef NASA-inih znanstvenih programa, Thomas Zurbuchen, u razgovoru za Ars Technica, rekao je da bi, ako cijena eskalira prema 10 milijardi dolara u ovoj ranoj fazi misije, NASA trebala dobro razmisliti je li to vrijedno tog troška. Jer inzistiranjem na toj misiji, bez obzira na cijenu, NASA zapravo ugrožava sve ostale misije koje su trebale uslijediti i time prijeti znanstvenoj zajednici.
Ako je odgovor da ovo nije desetljeće za to, srce mi se slama jer sam uložio toliko truda u to, rekao je. Ali bolje je to ne učiniti nego uništiti cijelu znanstvenu zajednicu zbog jedne misije. Moramo imati hrabrosti reći ne. To je jedini način na koji ćemo zaslužiti pravo reći da.
Zurbuchen kao rezervnu varijantu vidi komercijalizaciju projekta, odnosno razvijanje komercijalne opcije kojom bi se dala prilika privatnim tvrtkama da naprave lender koji bi otišao na Mars po uzorke. SpaceX, Blue Origin i druge privatne tvrtke već razvijaju svoje lendere, pa njegov prijedlog i nije tako neostvariv. NASA samo mora donijeti tu odluku prije nego što bude prekasno.
Izvor: Ars Technica
Vezane vijesti
Ksenija Pajić, dama dostojna divljenja: Senzacionalno izdanje u Sarajevu...
Glasno o novcu: Zašto Hrvati i dalje šapuću kad pričaju o financijama?...
U trenutku kada je sve krenulo kako treba, osveta im je zadala konačni udarac - saznajte što donose nove e...
