U Projektu nasilja (The Violence Project), koji je financirao Nacionalni institut pravde američkog ministarstva pravosuđa, proučena su 52 slučaja masovne pucnjave - definirane kao ubojstvo četiri ili više ljudi - koja su se dogodila tijekom više od 50 godina.
Istraživanje, objavljeno u petak, pokazalo je da se od svih događaja masovne pucnjave u razdoblju od 1966. do 2019. godine, više od pola slučajeva zbilo od 2000. pa nadalje, od kojih se 20 posto dogodilo u razdoblju od 2010. do 2019. godine. U posljednjih pet godina koje je studija proučavala, u prosjeku je 51 osoba godišnje poginula u rezultatu masovnih pucnjava, dok je 1970-ih u prosjeku godišnje poginulo osmero ljudi.
Ministarstvo pravosuđa objavilo je neke od naglasaka studije dan nakon što su se američki predsjednik Joe Biden i državni odvjetnik Merrick Garland sastali s gradonačelnikom New Yorka, kako bi pozvali na veća ulaganja u lokalnu policiju u borbi protiv nedavnog porasta oružanog nasilja.
Ova studija - jedna od najopsežnijih procjena podataka o masovnom nasilja do sada - pokazuje duboko uznemirujući trend: više Amerikanaca umire zbog masovnih pucnjava nego ikad prije u novijoj povijesti, rekla je Amy Solomon, glavna zamjenica pomoćnika glavnog tužitelja u Uredu za pravosudne programe.
U studiji su analizirani podaci masovnim pucnjavama korištenjem javno dostupne baze podataka, a radilo se o otvorenim izvorima poput novina ili društvenih mreža.
Analiza nekih podataka istraživanja, Nacionalnog instituta pravde pokazala je da je samoubilačka namjera "jak pokazatelj“ za počinitelje masovnih pucnjava. Također, 31 posto počinitelja proživjelo je traume tijekom djetinjstva, a 80 posto ih je "u krizi".
Veliki postotak počinitelja, njih 48 posto, unaprijed je podijelilo svoje planove s članovima obitelji, prijateljima, policijom ili strancima.
