Rusija eksperimentira s korištenjem nuklearno zagrijane vode, koju se pumpa iz plutajućeg reaktora u domove ljudi. Eksperiment se provodi u Peveku, zabačenom gradu u Sibiru.
Vodu iz Arktičkog oceana zagrijava nuklearni reaktor smješten na brodu Akademik Lomonosov, kojeg je već ranije organizacija Greenpeace prozvala "plutajućim Černobilom".
Taj plutajući nuklearni bojler razvila je ruska nuklearna kompanija Rosatom, a koristi toplinu koja se otpušta kroz dimnjake broda i koja bi inače ostala neiskorištena.
Neki stručnjaci vjeruju da bi takav koncept grijanja mogao imati pozitivan učinak na klimatske promjene smanjenjem emisije stakleničkih plinova, a tvrtke u SAD, Kini i Francuskoj sad isto tako razmatraju izgradnju sličnih reaktora.
Stanovnici Peveka, međutim, nemaju mogućnost odbiti nuklearno generirano grijanje, bez obzira postoji li zabrinutost s njihove strane za sigurnost ili ne. Unatoč tome, većina stanovništva, prema pisanju New York Timesa, prihvaća nuklearno grijanje.
Pokušavamo ne razmišljati o tome, komentar je jednog od građana na upit o tome što misli o nuklearnom grijanju. Drugi kažu da djecu normalno peru u nuklearno grijanoj vodi.
Postoje stvari koje ne možemo kontrolirati. Mogu se samo moliti za našu sigurnost i za sigurnost grada. Samo kažem, sve je u Božjim rukama, kaže Pavel Rozkov, stanovnik Peveka.
Osim kućanstava, nuklearno grijanje dobit će i javna gradska sauna, a grijanje bi se moglo proširiti i na staklenike te u industrijske svrhe.
Stručnjaci ipak upozoravaju da je bitno što ljudi misle o sigurnosti nuklearne tehnologije.
Naravno da to neće raditi ako se ljudi ne osjećaju ugodno s tom tehnologijom, kaže Jacopo Buongiorno, profesor nuklearne znanosti i inženjerstva na MIT-ju za New York Times.
To je nuklearna tehnologija i početna točka mora biti da je ona opasna. To je jedini način kako se mora razmišljati o tome, smatra Andrei Zolotkov, znanstvenik iz norvške organizacije za okoliš Bellona.
Gradonačelnik Peveka Maksim Zubin, međutim tvrdi da se nitko od građana nije bunio tijekom javnih saslušanja i prije dolaska broda s nuklearnim reaktorima.
Objasnili smo građanima što će se dogoditi i nije bilo prigovora, rekao je Zubin.
Rosatom je započeo spajanje na vrelovod Peveka u lipnju 2020. godine. Riječ je o brodu dugom gotovo 150 metara i koji u sebi nosi dva 35 megavatna nuklearna reaktora. Brod je u Pevek stigao još 2019. godine nakon što je prevalio put od čak 4800 kilometara.
Reaktore na brodu hlade serija vodenih petlji. Voda u prvoj od tih petlji uvijek je radioaktivna i ona zapravo nikad ne napušta brod. Umjesto toga, ta radioaktivna voda osipa toplinu, ali ne i radioaktivnost na iduće petlje te se tako hladi. Jedna od tih petlji vodi i prema vrelovodu Peveka te služi kao izvor vrele vode građanima.
Brod Akademik Lomonosov dizajniran je srećom s brojnim sigurnosnim mjerama kako bi se spriječila nuklearna katastrofa. Može izdržati udar manjeg zrakoplova, a sam bord je dizajniran kao konstrukcija za zadržavanje. Razlike u tlaku između vode koja kruži stambenim zgrada i petljama za hlađenje, isto tako sprječava radijaciju da se širi gradom.
Iako se nuklearna energija smatra zelenom energijom, njezina uključenost u listu obnovljivih izvora energije predmet je žustre debate.
Izvor: Daily Mail/New York Times
