zimo mobile logo
  • Tehnologija
  • Znanost
  • Društvene mreže
  • Esport
  • Business
Prati nas:
Upravljaj obavijestima
  • Prijavi se na newsletter
  • Imaš priču? Pošalji
  • Pišite nam
  • Uredništvo
  • Oglašavanje i marketing
  • Uvjeti korištenja
  • Vijesti
  • Video
  • Zadovoljna
  • Tech
  • Blog
  • Nova TV
  • Doma TV
Nova TV
  • Vijesti
  • Video
  • Zadovoljna
  • Tech
  • Blog
  • Nova TV
  • Doma TV
  • zimo logo
  • Tehnologija
  • Znanost
  • Društvene mreže
  • Esport
  • Business
Prati nas:
  • Dnevnik.hr
  • Vijesti
  • Sport
  • Showbizz
  • Lifestyle
  • Putovanja
  • Zdravlje
  • Biznis
  • Zabava
  • Teen
  • Tv
Znanost

Siva zona: Uznemirujuća povijest najveće svjetske zbirke mozgova

Dansko državno etičko povjerenstvo odlučilo je da ovu neobičnu zbirku treba sačuvati i iskoristiti za znanstvena istraživanja.

Hina | 21.03.2023. / 08:27

Podijeli

Slika nije dostupna (Foto: Zimo)

 Beskrajan broj polica nanizan je u podrumu danskog Sveučilišta u Odenseu. Na njima je najveća zbirka mozgova u svijetu pohranjenih u staklenke s formalinom.

Kolekciju čini 9479 organa uklonjenih iz trupala duševnih bolesnika tijekom četiri desetljeća, sve od 1980-ih. Mozgovi sačuvani u formalinu u velikim bijelim posudama označenim brojevima životno su djelo istaknutog danskog psihijatra Erika Stromgrena.

Radilo se o "nekoj vrsti eksperimentalnog istraživanja” koje je započelo 1945., objasnio je stručnjak za povijest psihijatrije Jesper Vaczy Kragh. Stromgren i njegovi kolege su vjerovali da "možda mogu otkriti nešto o tome gdje je izvor psihičkih bolesti ili su mislili da u organima mogu pronaći neke odgovore”.

Slika nije dostupna Hoće li buduća računala pokretati ljudske moždane stanice?

Prikupljani su nakon provedenih obdukcija tijela ljudi smještenih u psihijatrijskim ustanovama diljem Danske. Nitko preminule, dok su još bili živi, ni njihove obitelji nije pitao za dopuštenje.

Bile su to državne psihijatrijske bolnice i nije bilo ljudi izvana koji su postavljali pitanja o tome što se događa unutar takvih ustanova, rekao je Vaczy Kragh.

Za prava pacijenata u to doba nije se mnogo marilo.

Naprotiv, društvo je smatralo da mora biti zaštićeno od takvih ljudi, rekao je znanstvenik sa Sveučilišta u Kopenhagenu.

Bolesnici smješteni u psihijatrijske ustanove, po tadašnjem su zakonu između 1929. i 1967. godine morali biti sterilizirani. A sve do 1989. morali su zatražiti posebnu dozvolu ako su se željeli vjenčati.

Danska je "mentalno bolesne” osobe, kako su ih tada zvali, smatrala "teretom za društvo i vjerovala da će praviti razne probleme ako ih se pusti iz bolnice ili dopusti da imaju djecu", kazao je Vaczy Kragh.

Slika nije dostupna Znanstvenici proučavali misterioznu zonu u mozgu te ostali zapanjeni dobivenim rezultatima

U to su vrijeme trupla svakog umrlog Danca bila podvrgnuta obdukciji, rekao je patolog Martin Wirenfeldt Nielsen, upravitelj zbirke.

To je tada jednostavno bio dio kulture. Obdukcija je bila samo još jedna bolnička procedura, pojasnio je Nielsen.

Razvoj postmortalnih postupaka i sve veća osviještenost o pravima pacijenata nagovijestili su kraj dodavanja novih primjeraka u zbriku, ali tek 1982. godine. Zatim je uslijedila duga i žustra rasprava o tome što treba učiniti sa zbirkom. Dansko državno etičko povjerenstvo na koncu je odlučilo da je treba sačuvati i iskoristiti za znanstvena istraživanja.

Ne koristi ako se ne koristi

Zbrika, koja se dulje vrijeme čuvala u gradu Aarhusu na zapadu Danske, premještena je u Odense 2018. Istraživanja, u sklopu kojih se zbirka koristila, obuhvaćala su širok raspon bolesti, od demencije, preko shizofrenije i bipolarnog poremećaja do depresije.

Rasprava je u jednom trenutku jenjala i danas ljudi kažu: "U redu, ovo je veoma dojmljivo i korisno znanstveno istraživanje želi li se saznati više o psihičkim bolestima", rekao je upravitelj kolekcije.

Slika nije dostupna Hrana za mozak: Istraživanje pokazalo koliko su orasi dobri za studente u borbi protiv stresa i depresije

Neki od mozgova su pripadali ljudima koji su istovremeno patili od poteškoća s mentalnim zdravljem i od bolesti mozga.

S obzirom na to da su brojni pacijenti u takvim državnim ustanovama proveli polovinu ili čak čitav život, bolovali su i od ostalih bolesti mozga, poput moždanog udara, epilepsije ili tumora na mozgu, dodao je.

Zbirkom se trenutačno koriste četiri istraživačka projekta.

Ako se ne koristi, nije od koristi, rekao je bivši šef danskog udruženja za mentalno zdravlje Knud Kirstensen.

Sada kad ona postoji, trebali bismo je koristiti, kazao je, požalivši se na manjak sredstava potrebnih za financiranje istraživanja.

Neurobiologinja Susana Aznar, stručnjakinja za Parkinsonovu bolest iz bolnice u Kopenhagenu, zbirku organa u formalinu koristi kao dio istraživačkog projekta svojega tima. Objasnila je da su mozgovi iz zbirke jedinstveni zbog toga što znanstvenicima omogućuju da proučavaju učinke modernih medicinskih postupaka.

Pacijenti se tada nisu liječili postupcima koje primjenjujemo danas, dodala je. Jer mozgovi današnjih pacijenata pretrpjeli su promjene zbog terapija kojima su podvrgnuti.

Kada Aznarin tim uspoređuje današnje mozgove s onima iz zbirke u Odenseu "imamo priliku uočiti mogu li se te promjene povezati s terapijskim postupcima”, rekla je.

PODIJELJENO 0 PUTA

Podijeli

Vezane vijesti

Još vijesti

 

Nastavi čitati

Znanost
Mozak
Novo otkriće

Lijekovi protiv HIV-a i Hepatitisa B smanjuju rizik od ove opake bolesti mozga

piše Branimir Vorša
Znanost
Debljina, ilustracija
Kognitivno propadanje

Pazite što jedete: Ova hrana negativno utječe na mozak

piše Hina
Znanost
Štetne emisije
Nasadi u opasnosti

"Farme umiru": Klimatske promjene ugrožavaju mnogima omiljeno voće

piše Hina
Znanost
Pacijent s karcinomom, ilustracija
FaceAge

Znanstvenici tvrde da njihov AI može predvidjeti nečiji oporavak od raka analizom jedne fotografije

piše Martina Čizmić
Znanost
Antaktika, ilustracija
Potpuno neočekivano

Otkriven neobičan slučaj "ledenog piratstva" koji je iznenadio i znanstvenike

piše Martina Čizmić
Znanost
Muškarac ne može spavati, ilustracija
Posljedice su šire

Hrčete, budite se po noći, hvatate zrak? Problem bi mogao biti puno ozbiljniji

piše Hina
  • Pišite nam
  • Uredništvo
  • Oglašavanje i marketing
  • Uvjeti korištenja
  • Politika zaštite privatnosti
  • Politika o kolačićima
  • Dnevnik
  • Nova Plus
  • Gol.hr
  • Zadovoljna
  • Kreni Zdravo
  • NovaTV
  • DomaTV
Upravljaj obavijestima