Već nekoliko godina slušamo o „digitalnoj Europi“ i „zelenoj Europi“. Donesene su brojne odredbe, bilijuni eura namijenjeni su različitim projektima, no što to točno znači za nekoga tko živi u Hrvatskoj? Što je do sada napravljeno i što možemo očekivati u budućnosti? Kako će se promijeniti život nas Europljana?
Kako bismo saznali odgovore na ta pitanja, porazgovarali smo s voditeljem Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, Ognianom Zlatevim.
Brojni primjeri u Hrvatskoj i Europskoj uniji već sada nam pokazuju kako korištenje digitalnih alata u, na primjer, poljoprivredi može smanjiti otisak na ekološke resurse i emisije CO2, istodobno povećavajući dobit.
Primjerice, na tržištu postoje digitalna rješenja koja uz pomoć senzora nadgledaju i podešavaju količinu resursa ili prihrane koju biljke dobivaju i na taj način optimiziraju potrošnju. Isto tako, koriste se bespilotne letjelice i umjetna inteligencija koji služe kontroli poljoprivrednih usjeva te se time smanjuje potreba za obilaskom automobilom ili terenskim vozilom što smanjuje količinu ispušnih plinova koji bi bili proizvedeni pri takvim aktivnostima. Slično se može postići i u nizu drugih područja poput prometa, usluga ili proizvodnje.
Na razini Europske unije postigli smo politički konsenzus oko pitanja klimatskih promjena i mjera koje su potrebne kako bismo ih zaustavili.
Europska komisija je donošenjem strategije Europskog zelenog plana pokrenula proces stvaranja sveobuhvatnog zakonodavnog okvira kako bismo ostvarili ambiciozne klimatske ciljeve, a to su klimatski neutralna Europska unija do 2050. Istodobno, donijeli smo i potrebne mehanizme koji će osigurati potrebna sredstva za tu tranziciju, riječ je o Mehanizmu za oporavak i otpornosti kao i o Mehanizmu za pravednu tranziciju.
No, nećemo ništa postići ako naša ulaganja usmjerimo samo u područja ekologije i očuvanja okoliša, a da to istodobno ne bude održivo i dugoročno. Zato želimo stvoriti sinergiju javnih i privatnih ulaganja u inovacije, čistu industriju i uspostavljanje kružnog gospodarstva. Tu do izražaja dolazi upravo ulaganje u digitalne tehnologije.
Svjesni smo da predstoji puno posla pred nama kako bi došli do cilja koji će nam omogućiti manje emisije i manji otisak. Želimo vlastitim primjerom potaknuti i naše međunarodne partnere kako bi zajedno mogli ispuniti ciljeve Pariškog sporazuma u području klime.
Hrvatska je također pogođena posljedicama klimatskih promjena, od podizanja razine mora do velikih požara s ozbiljnim posljedicama pa je izrazila namjeru biti dio globalnog pokreta zaštite okoliša. Primjer na lokalnoj razini je otok Zlarin, na kojem su se Zlarinjani dogovorili da se na njihovom otoku neće više koristiti jednokratna plastika, što je uvedeno i prije inicijative na europskoj razini, istaknuo je odmah na početku Zlatev.
EU je prihvatila "Next Generation EU" program koji bi trebao pomoći Europi da ispuni svoje ciljeve do 2030. Mislite li da su ti ciljevi realistični?
Pri iznošenju našeg plana oporavka, željeli smo da on bude održiv, uključiv i pravedan za sve države članice.
„Next Generation EU“ ili „EU sljedeće generacije“ je sve to i još mnogo više. Dugoročni proračun EU-a i inicijativa Next Generation EU – privremeni instrument za poticanje oporavka – najveći su paket poticaja koji je EU dosad financirao iz svojeg proračuna.
Taj paket, vrijedan ukupno 1,8 bilijuna EUR, pomoći će nam u izgradnji zelenije, digitalnije i otpornije Europe nakon pandemije. Uz pomoć ovoga instrumenta pretvorit ćemo izazove u prilike, ne samo prilike za oporavak već i za ulaganja u našu budućnost.
Postizanje ciljeva do 2030. godine svakako je moguće, pogotovo ako se svi zajedno angažiramo u njihovom ostvarivanju. To znači da se građani Europske unije u svakom trenutku mogu uključiti i predlagati svoje ideje, pokrenuti inicijative i sudjelovati u diskusiji.
Kada govorimo o ciljevima za digitalizaciju, postoji čitav niz programa i projekata fokusiranih na tehnologije koje koristimo već danas – na primjer, umjetna inteligencija već danas prožima sva područja našega djelovanja, od tvornica i zdravstva pa sve do prometa i ljudskih interakcija, te nema sumnje da će se njena primjena proširiti na sve više područja. Trenutno je aktualna tema definiranja pravnog okvira korištenja umjetne inteligencije, o kojoj se raspravlja na razini unije. Stoga je važno postaviti određene sigurnosne standarde i protokola kao i pravila korištenja, što će Europska komisija, zajedno sa svim zainteresiranim dionicima i učiniti.
Što se tiče zelene tranzicije, u tijeku je niz projekata. Na primjer, inovativni projekt Pollinator Park ima cilj dočarati ljudima kako bi izgledao svijet ako nastavimo uništavati prirodu i izgubimo kukce oprašivače. Iako su naši mladi svjesni klimatskih promjena, virtualna šetnja kroz Pollinator Park mogla ih dodatno potaknuti na promjene kako bi se to spriječilo. Također, takvi projekti svakog od nas potiču na razmišljanje i usmjeravaju ka većoj brizi za okoliš, što je zajednički interes svih nas. Cilj Europskog zelenog plana je da kroz smanjivanje emisija štetnih plinova i ulaganje u nove i zelenije i inovativne tehnologije dostignemo cilj da 2050. Europa postane prvi klimatski neutralan kontinent.
Želimo potaknuti mlade ljude da realiziraju vlastite ideje inspirirajući ih primjerima onih koji su to uspjeli te upoznajući ih s vizijama Europske unije za budućnost, s programima i fondovima. Želimo da znaju da Komisija ide u korak sa svijetom i da omogućava potencijale i perspektive koji su tu za njih da ih iskoriste i postanu predvodnici pozitivnih promjena u društvu. Već samo ime inicijative „EU sljedeće generacije“ svjedoči o tome kako sve što radimo, radimo sa željom da nadolazećim generacijama ostavimo bolju Europu, onakvu kakvu si oni priželjkuju, a to je zelena, digitalna i otporna Europa. Na nama je da stvorimo preduvjete za održivi rast i razvoj te s našim planovima, programima i inicijativama potaknemo Europljane na djelovanje, a na njima je da pružene prilike iskoriste na najbolji mogući način.
Tijekom prošle godine, za vrijeme pandemije i lockdowna širom Europe, postalo je jasno koliko veliku ulogu ima digitalizacija u našem svakodnevnom životu. Iako je EU napravila velike korake u implementaciji digitalizacije, još uvijek ima prostora za napredak. Što možemo očekivati u budućnosti (u idućih nekoliko godina)?
U svim zemljama Europske unije sve je veći broj tvrtki i organizacija koje su prošle proces digitalne transformacije. Obzirom na pandemiju, tijekom 2020. godine taj proces se znatno ubrzao jer smo radili, školovali se i družili se online.
Danas svjedočimo snažnom digitalnom razvoju u cijelome svijetu, razvoju mnogih aplikacija, rješenja i tehnoloških područja. To se tek nekoliko godina ranije činilo kao znanstvena fantastika. Istodobno, svijet je povezaniji nego ikad prije, prvenstveno zahvaljujući brzom i snažnom razvoju tehnologije.
Međutim, bez cjelovitog pristupa na polju digitalnih tehnologija postoji opasnost da Europa počne zaostajati. Želimo dati snažnu potporu projektima digitalne pismenosti te razvoju digitalnih tehnologija u Europskoj uniji kroz ulaganja i uklanjanje postojećih nedostataka, poput ograničenog pristupa širokopojasnom internetu i ovisnosti o drugima, kao na primjer u području proizvodnje poluvodiča.
Program „Digitalni kompas Europe“ koji je predložila Europska komisija konkretizirat će digitalne ambicije Unije do 2030. godine. Omogućit će optimalnu digitalnu transformaciju poduzeća i javnih usluga; sigurnu, učinkovitu i održivu digitalnu infrastrukturu; napredak digitalnih vještina kod većine stanovnika i osigurat će radna mjesta za veliki broj visokokvalificiranih digitalnih stručnjaka.
Mnogo ljudi u EU nemaju dobre digitalne vještine. Neki čak nemaju niti mogućnost da ih razviju. Kako im možemo pomoći?
Na nama je da svim građanima omogućimo resurse i alate da razvijaju digitalne vještine. Te vještine su danas ključne za zapošljavanje i napredovanje u karijeri i u javnom i u privatnom sektoru.
Hrvatska možete biti ponosni na mlade od 16 do 24 godine koji su prvi u Europskoj uniji – čak 97% mladih ima osnovne ili više digitalne vještine. No, situacija se mijenja s dobnom strukturom pa je skupina 35+ na začelju liste. Riječ je o radno sposobnim stanovnicima kojima su digitalne vještine itekako važne za svakodnevno poslovanje pa su svi projekti usmjereni na stjecanje i unaprjeđenja vještina itekako u fokusu Europske komisije.
Uz već spomenuti program „Digitalni kompas Europe“, postoji još niz projekata koji potiču i motiviraju građane da idu u korak s vremenom i razvijaju vještine koje su nam svima neophodne za rad, ali i za svakodnevni život. Tehnologija je tu da nam pomogne, olakša život i oslobodi vrijeme sve ono u čemu uživamo, od druženja s obitelji i prijateljima do boravka u prirodi, vježbanja i bavljenja sportom.
Umjetna inteligencija, 5G tehnologija, strojno učenje, kvantno računarstvo – to su teme o kojima se raspravlja u Europskom parlamentu i koje će definirati našu budućnost. Može li EU postati lider na tim područjima? Imamo veliku konkurenciju.
Riječ je o tehnologijama koje su u fokusu širom svijeta. Naravno da imamo šansu postati lider. Na Europskoj uniji je da stvori poticajno okruženje koje motivira na poduzetništvo, realizaciju projekata i ideja temeljenih na suvremenim tehnologijama. Trebamo razvijati poduzetnički duh, učiti i surađivati kako bismo napredovali i iskoristili tehnologije za inovativne projekte koji će podići kvalitetu života.
Pogledajte samo hrvatske primjere poput Infobipa, Rimac automobila, Fivea, Infinuma, Photomatha… Hrvatska je u posljednjih godinu, dvije iznjedrila niz fantastičnih poduzetničkih priča u sferi ICT-ja.
Hrvatska ima priliku kroz instrumente Europske unije, a prije svega u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, kao i u sklopu višegodišnjeg financijskog okvira 2021.-2027. godine, stvoriti preduvjete da postane središnjicom za razvoj umjetne inteligencije i na temelju toga iskoristi sve učinke koje sa sobom nosi razvoj inovativnih tehnologija i povećana konkurentnost.
Prema tome, vjerujem u Hrvatsku i u Europsku uniju te u cilj da do 2030. Europa postane digitalna.
Posljedice klimatskih promjena postaju sve očitije posljednjih nekoliko godina. Prema tome, odluka EU da se usmjeri na zelenu tranziciju može itekako utjecati na naše živote, gospodarstvo i okoliš u budućnosti. Što možemo učiniti da to zaista bude tako?
Na odlučniji iskorak ka zelenoj tranziciji potakli su nas upravo mladi. Oni koji čine budućnost našega svijeta borili su se da svi zajedno shvatimo što nebriga o planetu kojeg zovemo domom čini. Europska komisija je poslušala glasove milijuna mladih i pitanje klimatskih promjena postavili si kao prioritet. Svojim primjerom nadamo se potaknuti i naše partnere u svijetu.
Tijekom ove godine planira se iznijeti ukupno 86 inicijativa koji će potaknuti korištenje obnovljivih izvora energije, potaknuti energetsku učinkovitost, regulirati trgovanje emisijama, oporezivanje energije, obnoviti narušene ekosustave, eliminirati onečišćenje i mnoge druge.
Uz promjenu odnosa prema okolišu i prelazak na zelenije gospodarstvo, Hrvatska kao zemlja rijeka, šuma, planina, sunca i mora, zasigurno ima i druge potencijale da ostvari sve postavljene klimatske i ekološke ciljeve i bude primjer drugim državama u ostvarivanju ciljeva Europskog zelenog plana.
No, klimatska politika Europske unije ne temelji se na zabranama već na strategijama poput strategije „Od polja do stola“ ili i inicijativama poput „Novi europski Bauhaus“ koji potiču sve gospodarske grane na sinergiju i usvajanje novih tehnologija i standarda. Svaki sektor ljudskog djelovanja može dati svoj doprinos zelenijem životu, pri tome moramo paziti da to bude dugoročno održivo i funkcionalno.
Navedene inicijative definirat će cijelo desetljeće pred nama i dovesti nas korak bliže velikom cilju - smanjenju CO2 emisija za najmanje 55% do 2030. godine, zaustavljanju degradacije prirode, uz perspektivu da Europa bude prvi klimatski neutralan kontinent do 2050. godine. To bi bio fantastičan uspjeh i nešto što dugujemo budućim generacijama.
Kako zamišljate EU u budućnosti? Hoće li uopće postojati?
Europska unija je projekt u nastajanju, koji ima svoju prošlost i svoju budućnost. Ona nije statična već se konstantno mijenja. Trudimo se ići u korak s vremenom, pritom osluškujući želje i potrebe naših građana. Jedan od najboljih primjera toga je nedavno predstavljena Konferencija o budućnosti Europe – niz rasprava i događanja koje vode građani. U tu je svrhu pokrenuta i višejezična digitalna platforma pod nazivom „Budućnost je u vašim rukama“ koja svim građanima našeg kontinenta omogućuje da iznesu svoja mišljenja i prijedloge o temama koje su bitne za budućnost Europske unije. Konferencija je jedan od najvećih i najvažnijih demokratskih projekata u svijetu jer predstavlja jedinstvenu priliku da građani direktno utječu na proces donošenja odluka. Stoga pozivam sve čitatelje da se uključe u raspravu te preuzmu odgovornost za svoju budućnost.
Kriza uzrokovana pandemijom COVID-19 nije ni prvi, a nažalost ni zadnji izazov s kojim ćemo se susreti. Međutim, iz svake smo dosadašnje krize izašli jači i otporniji te smo naučili važne lekcije. Tako će biti i ovaj put. Kriza u kojoj se trenutno nalazimo samo je privremena prepreka prema ostvarenju našeg krajnjeg cilja, a to je zelena, digitalna, otporna i ujedinjena Europa.
Bogatstvo unije je u različitosti, spoju raznih kultura i tradicija. Vjerujem da ćemo i u budućnosti djelovati zajednički i na dobrobit svih 446 milijuna stanovnika te da će se broj zemalja članica povećavati da obuhvati i Hrvatskoj susjedne zemlje. Ujedinjena Europa može postići više, a svi mi možemo živjeti kvalitetnije i bolje, istaknuo je na kraju razgovora za Zimo, Ognian Zlatev.
Vezane vijesti
Ne propustite ni ovo
