Sviranje glazbenog instrumenta ili pjevanje moglo bi pomoći u održavanju zdravlja mozga u starijoj dobi, utvrdili su britanski znanstvenici.
Vježbanje sviranja i "čitanje" glazbe može pomoći u održavanju dobrog pamćenja i sposobnosti rješavanja složenih zadataka, pokazuje njihova studija koju prenosi BBC.
U radu objavljenom u časopisu International Journal of Geriatric Psychiatry navode da bi glazba trebala biti dijelom načina života koji pomaže održavanju zdravlja mozga.
Proučavano je više od 1100 ljudi starijih od 40 godina, s prosječnom dobi od 68 godina.
Znanstvenici sa Sveučilišta u Exeteru analizirali su podatke o njihovim moždanim funkcijama u sklopu šire studije koja je proučavala kako mozak stari i zašto ljudi razvijaju demenciju.
Proučavali su učinke sviranja instrumenta, pjevanja, čitanja i slušanja glazbe te glazbenih sposobnosti.
Znanstvenici su usporedili kognitivne podatke ispitanika u studiji koji su se na neki način u životu bavili glazbom, s onima koji to nikada nisu činili.
Njihovi rezultati pokazali su da su najviše koristi imali ljudi koji su svirali glazbene instrumente, što može biti zbog višestrukih kognitivnih zahtjeva te aktivnosti.
Sviranje klavira i sličnih instrumenata pokazalo se osobito korisnim, dok su limeni i puhački instrumenti također bili dobri.
Čini se da jednostavno slušanje glazbe ne pomaže kognitivnom zdravlju.
Dobrobit koja se vidi kod pjevanja mogla bi biti dijelom zbog poznatih društvenih aspekata boravka u zboru ili grupi, kažu znanstvenici.
Budući da imamo tako osjetljive testove mozga za ovu studiju, u mogućnosti smo sagledati pojedinačne aspekte moždanih funkcija, kao što su kratkoročno pamćenje, dugoročno pamćenje i rješavanje problema te kako bavljenje glazbom utječe na to, rekla je voditeljica studije prof. Anne Corbett za BBC.
To svakako potvrđuje i u mnogo većoj mjeri učvršćuje ono što već znamo o dobrobitima glazbe. Konkretno, sviranje nekog instrumenta ima posebno veliki učinak, a ljudi koji nastave svirati u starijoj dobi imali su dodatnu korist, rekla je.
U studiji su ljudi koji su redovito 'čitali' glazbu imali bolje numeričko pamćenje.
Profesorica Corbett objašnjava: Naš je mozak mišić kao i bilo koji drugi i potrebno ga je vježbati, a učenje čitanja glazbe pomalo je poput učenja novog jezika, izazovno je.
Znanstvenici nisu analizirali potencijalne prednosti bavljenja glazbom prvi put u životu tek u kasnijoj dobi, ali je profesorica Corbett rekla da vjeruje, na temelju trenutnih dokaza, da bi to bilo "vrlo korisno".
Ona je rekla da, iako su potrebna dodatna istraživanja, promicanje glazbenog obrazovanja može činiti "vrijedan" dio javnozdravstvenih preporuka, kao i poticanje starijih osoba da se vrate glazbi kasnije u životu.
Dodala je: Bilo bi naivno misliti da bi uzimanje glazbenog instrumenta značilo da nećete razviti demenciju. Nije tako jednostavno.
