Ugledni hrvatski znanstvenik Gordan Lauc o jednom od najvećih misterija koji se vezuje uz koronavirus: Tko će razviti teški oblik bolesti?

Istraživanje je pokazalo da je analizom proteoma moguće u određenoj mjeri predvidjeti tko hoće, a tko neće razviti teški oblik bolesti, objavio je Gordan Lauc.

Martina Čizmić | 12.06.2020. / 10:43 komentari
Slika nije dostupna (Foto: Zimo)

Dok u Hrvatskoj nižemo dane bez novozaraženih koronavirusom, u svijetu je zaraženo više od sedam i pol milijuna ljudi. I iako se svijet već pola godine bori s ovim virusom, znanstvenici iz dana u dan otkrivaju nove informacije o tome kako se virus širi i kako se bolest COVID-19 razvija. 

tri vijesti o kojima se priča Vrijeme na Zemlji, ilustracija zemlja je poludjela Znanstvenici upozoravaju: Dolazi dan kakav čovječanstvo još nije doživjelo Protuzračni sustav Raven 70 posto učinkovitosti VIDEO Pogledajte protuzračni sustav koji su Britanci u 3 mjeseca sklepali za Ukrajinu i koji skida ruske dronove kao muhe s neba Kineski hipersonični projektili "Kill web" Amerikanci paničare jer Kina ima sustav za ciljanje zbog kojeg američke snage nisu sigurne ni na "sigurnoj" udaljenosti

Hrvatski znanstvenik Gordan Lauc na svom je Facebooku objavio zanimljivu informaciju o studiji koja bi mogla pomoći liječnicima da predvide koji bi pacijenti mogli oboljeti od teškog oblika bolesti, a koji će proći s vrlo blagim ili nikakvim simptomima. 

Jedna od najvećih misterija kod COVID-19 je činjenica da većina ljudi bolest preboli s vrlo blagim ili čak nikakvim simptomima, dok kod malog broja ljudi isti virus uzrokuje teške upale pluća koje mogu biti i smrtonosne. Područje znanosti koje istražuje kako razlike među ljudima utječu na pojavu i tijek različitih bolesti naziva se personalizirana medicina i nažalost je još uvijek vrlo slabo razvijeno.

Kod COVID-19 ta istraživanja tek počinju, a prvi rad na tu temu objavio je upravo ugledni časopis „Cell“, napisao je Lauc te otkrio kako se u istraživanje uključila i njegova tvrtka Genos. 

Istraživanje je pokazalo da je analizom proteoma moguće u određenoj mjeri predvidjeti tko hoće, a tko neće razviti teški oblik bolesti. Glikani nažalost nisu bili uključeni u to istraživanje, no napokon se i Genos ozbiljnije uključuje u analizu pacijenata s COVID-19 pa uskoro stižu i podaci o glikanima. Zapravo još u veljači su nam skupili prve uzorke u Wuhanu, no zbog restrikcija na slanje uzoraka nisu nam ih uspjeli poslati. Nakon toga su nam u ožujku skupili uzorke u Iranu, no ni njih nam nisu uspjeli dostaviti. Treći pokušaj je uspio i sada konačno stižu uzorci koje su za nas prikupili u Bergamu i Barceloni. Uzorci iz Bergama će u utorak biti u Zagrebu, a par dana kasnije stiže i replikacijski set uzoraka iz Barcelone, pojasnio je cijeli proces Lauc. 

Preliminarni rezultati koji su napravili naši kolege u Americi pokazuju da bi glikani mogli biti jako informativni, no kako u Americi ne postoji laboratorij koji može analizirati glikane u velikim kohortama pacijenata, na konačnu potvrdu moraju sačekati dok mi ne dobijemo uzorke i provedemo analize. Genos svoj ugled u svijetu uspješno gradi već više od deset godina, a u ovoj pandemiji je definitivno potvrđeno da smo u području glikomike jedan od najjačih laboratorija u svijetu, pohvalio se na kraju Lauc. 

Znanstvenici su iskoristili i snagu tehnologije kako bi pomoću strojnog učenja "naučili" računala da prepoznaju moguće promjene u molekulama i tako predvide koji bi pacijenti mogli razviti teži oblik bolesti COVID-19.

Njihova je analiza pokazala da računala mogu prepoznati potencijalne teške slučajeve bolesti na temelju samo 22 proteina i 7 metabolita, a model im je postigao točnost od visokih 94 posto. Takva bi analiza u budućnosti mogla pomoći liječnicima da na vrijeme krenu s liječenjem pacijenata koji bi mogli razviti teški oblik bolesti COVID-19 te tako skrate i ubrzaju liječenje.

Vezane vijesti