Znanstvenici upozoravaju: Nakon rekordnog pada, emisija CO2 mogla bi ponovno rasti ako se nešto ne poduzme

Ograničenja uvedena zbog COVID-19 dovela su do rekordnog 7-postotnog pada globalnih emisija ugljika prošle godine, ali taj će pad biti kratkotrajan ako se ne pojačaju napori za postupno ukidanje fosilnih goriva, navodi se u znanstvenoj studiji objavljenoj u stručnom časopisu Nature Climate Change.

tri vijesti o kojima se priča Predstavili novi motor, no... Američki proizvođač zrakoplovnih motora podigao prašinu videom u kojem je prikazan mogući izgled tajnovitog borbenog zrakoplova F-47 Promjena za dio korisnika Od početka ožujka Netflix više neće biti dostupan na nekim uređajima Novo istraživanje otkriva Divovska gravitacijska anomalija ispod Antarktike postaje sve jača

Studija koju su proveli znanstvenici iz institucija u Australiji, Britaniji, Francuskoj, Norveškoj i Sjedinjenim Državama potvrdila je preliminarne procjene iz svibnja prošle godine da su globalne emisije CO2 od fosilnih goriva pale za 7 posto, ili 2,6 milijardi tona, na 34 milijarde tona.

U utorak je Međunarodna agencija za energiju priopćila da su globalne emisije CO2 pale za 5,8 % u 2020. godini.

Pozitivna strana pandemije: Rekordni pad emisija CO2 u svijetu

Studija u časopisu Nature Climate Change analizirala je dnevne emisije CO2 diljem 71 zemlje i šest ekonomskih sektora.

Kako bi se globalna temperatura održala na 1,5 - 2 Celzijeva stupnja ovog stoljeća, emisije se moraju smanjivati ​​za jednu do dvije milijarde tona godišnje, kažu Ujedinjeni narodi.

Kada se infrastruktura fosilnih goriva ponovo stavi u upotrebu, postoji rizik od velikog oporavka emisija 2021. godine, što se vidjelo nakon svjetske financijske krize 2009. godine, rekao je Glen Peters, direktor istraživanja norveške institucije za istraživanje klime CICERO , koja je sudjelovala u studiji.

Iako je potpuni povratak emisija ove godine malo vjerojatan jer pandemija i dalje traje, buduće emisije uvelike će ovisiti o usklađivanju planova gospodarskog oporavka zemalja s klimatskim ciljevima i zelenim rastom, navodi se u studiji.

Kako bi se postigli klimatski ciljevi u skladu s Pariškim klimatskim sporazumom iz 2015. godine, post-covid akcije moraju donijeti deseterostruko povećanje smanjenja emisija u usporedbi s razdobljem od 2016. do 2019., zajedno s prestankom ulaganja u infrastrukturu za fosilna goriva širom svijeta.

Komentirajući studiju, Robin Lamboll, istraživač u području znanosti o klimi i politici na londonskom Institutu Grantham rekao je: Pad emisija tijekom jedne ili dvije godine zapravo nema dugoročni učinak na klimatske promjene.

Pitanje za budućnost je u kojoj mjeri smanjenje emisija ukazuje na promjenu kulture i u kojoj mjeri vladina pomoć ide ka rastu zelenije ekonomije, a ne ponovnom pokretanju fosilnih goriva, dodao je.