Ograničenja uvedena zbog COVID-19 dovela su do rekordnog 7-postotnog pada globalnih emisija ugljika prošle godine, ali taj će pad biti kratkotrajan ako se ne pojačaju napori za postupno ukidanje fosilnih goriva, navodi se u znanstvenoj studiji objavljenoj u stručnom časopisu Nature Climate Change.
Studija koju su proveli znanstvenici iz institucija u Australiji, Britaniji, Francuskoj, Norveškoj i Sjedinjenim Državama potvrdila je preliminarne procjene iz svibnja prošle godine da su globalne emisije CO2 od fosilnih goriva pale za 7 posto, ili 2,6 milijardi tona, na 34 milijarde tona.
U utorak je Međunarodna agencija za energiju priopćila da su globalne emisije CO2 pale za 5,8 % u 2020. godini.
Studija u časopisu Nature Climate Change analizirala je dnevne emisije CO2 diljem 71 zemlje i šest ekonomskih sektora.
Kako bi se globalna temperatura održala na 1,5 - 2 Celzijeva stupnja ovog stoljeća, emisije se moraju smanjivati za jednu do dvije milijarde tona godišnje, kažu Ujedinjeni narodi.
Kada se infrastruktura fosilnih goriva ponovo stavi u upotrebu, postoji rizik od velikog oporavka emisija 2021. godine, što se vidjelo nakon svjetske financijske krize 2009. godine, rekao je Glen Peters, direktor istraživanja norveške institucije za istraživanje klime CICERO , koja je sudjelovala u studiji.
Iako je potpuni povratak emisija ove godine malo vjerojatan jer pandemija i dalje traje, buduće emisije uvelike će ovisiti o usklađivanju planova gospodarskog oporavka zemalja s klimatskim ciljevima i zelenim rastom, navodi se u studiji.
Kako bi se postigli klimatski ciljevi u skladu s Pariškim klimatskim sporazumom iz 2015. godine, post-covid akcije moraju donijeti deseterostruko povećanje smanjenja emisija u usporedbi s razdobljem od 2016. do 2019., zajedno s prestankom ulaganja u infrastrukturu za fosilna goriva širom svijeta.
Komentirajući studiju, Robin Lamboll, istraživač u području znanosti o klimi i politici na londonskom Institutu Grantham rekao je: Pad emisija tijekom jedne ili dvije godine zapravo nema dugoročni učinak na klimatske promjene.
Pitanje za budućnost je u kojoj mjeri smanjenje emisija ukazuje na promjenu kulture i u kojoj mjeri vladina pomoć ide ka rastu zelenije ekonomije, a ne ponovnom pokretanju fosilnih goriva, dodao je.
