Već u prvim danima pandemije liječnici su primijetili da je među teško oboljelima od bolesti COVID-19 puno pretilih, pišu američki mediji. Poveznica između debljine i težeg oblika bolesti postala je još očitija kako se koronavirus širio svijetom, a znanstvenici još uvijek pokušavaju utvrditi zašto je tako.
Sve je više dokaza za to da gojaznost sama po sebi povećava vjerojatnost od težih komplikacija zaraze koronavirusom. Studija u koju je bilo uključeno više od 5200 zaraženih, a među njima 35 posto gojaznih osoba, pokazala je da vjerojatnost hospitalizacije raste s većim indeksom tjelesne mase (BMI) čak i kad se oduzmu ostala stanja koja gojazne izlažu većem riziku.
Osoba se smatra pretilom, odnosno gojaznom ili debelom, ako joj je indeks tjelesne mase veći od 30. Ekstremna debljina, BMI veći od 40, posebno povećava vjerojatnost od razvoja najtežih oblika COVID-a.
Znanstvenici kažu da je vjerojatno više razloga zbog kojih se gojazni teže nose s COVID-19, bolešću koja može napasti pluća. Previše masti, primjerice, može ograničiti sposobnost pluća da se šire i dišu.
Drugi bi problem mogla predstavljati kronična upala, koja često dolazi s debljinom. Upala je prirodan način borbe organizma sa štetnim uljezima poput virusa. No kronične upale mogu potkopati obrambenu snagu organizma kad se pojavi stvarna prijetnja.
To je kao dolijevanje benzina na tinjajuću vatru, kaže dr. Dariush Mozaffarian s fakulteta za nutritivne znanosti sveučilišta Tufts pokraj Bostona.
Raspored masti u organizmu također bi mogao igrati određenu ulogu. Muškarci, primjerice, najviše masti imaju oko trbuha, a taj tip masnoća povezuje se s proizvodnjom hormona koji bi mogao pridonijeti težem obliku bolesti. To bi moglo objasniti i zbog čega su gojazni muškarci podložniji razvoju bolesti od žena.
Znanstvenici također istražuju ima li što posebno u samome koronavirusu što ga čini opasnijim za pretile. Virus ulazi u stanice tako da se ''zakači'' za receptore na površini određenih stanica.
Takvih je receptora puno na masnim stanicama i stručnjaci istražuju čini li ih to 'dobrim gnijezdom za viruse', kaže dr. Francois Pattou sa Sveučilišta u Lilleu, jedan od autora istraživanja o poveznicama gojaznosti i teškog oblika COVID-a.
Komplikacije se mogu pojaviti i kod onih koji su hospitalizirani. Kako bi pomogli oboljelima da lakše dišu, liječnici ih okreću na trbuh. Kod pretilih je to teže pa je veća vjerojatnost da će završiti na respiratoru.
Jednostavno trebaju pomoć strojeva za disanje, rekao je dr. David Kass sa Sveučilišta Johnsa Hopkinsa, također autor studije o debljini i COVID-19.
I još jedna bojazan - cjepivo za COVID-19 možda neće biti jednako učinkovito za pretile jer nije niti ono za gripu. Zašto je tako, nije poznato, no jedna je mogućnost da debljina šteti aktivaciji imunosnog sustava, nužnoj nakon cijepljenja.