A gdje je pečat i potpis? Omražene oznake odlaze u povijest, a zamijenit će ih jedinstveno elektroničko rješenje

Uspostava platforme sa elektroničkim uslugama za e/m-Potpis i e/m-Pečat omogućava građanima, poslovnim subjektima i tijelima javne vlasti elektroničko potpisivanje.

Martina Čizmić | 27.10.2022. / 14:03

Elektronički potpis, ilustracija (Foto: Getty Images)

Digitalizacija državne i javne uprave možda ne ide onim tempom kojim bi to građani htjeli, ali se ipak odvija. Tako je u Šibeniku organizirano predstavljanje platforme e/m-Potpis i e/m-Pečat, koje predstavljaju jedinstveno rješenje namijenjeno tijelima državne i javne uprave, a koje će im omogućiti električno potpisivanje i ovjeru dokumenata.

Kako su prilikom predstavljanja istaknuli iz Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, cilj je projekta podići kvalitetu javnih usluga prema građanima. Jedna od prednosti provedbe ovog projekta je lakša i brža komunikacija s državnim tijelima te smanjenje troškova poslovanja kroz automatizaciju poslovnih procesa, što će rezultirati povećanjem kvalitete usluge javne uprave i konkurentnosti gospodarstva Republike Hrvatske.

Slika nije dostupna Predstavljen projekt e-Poslovanje koji poslovnim korisnicima omogućuje pristup online uslugama javne uprave

Realizacijom projekta Uspostava platforme sa elektroničkim uslugama za e/m-Potpis i e/m-Pečat omogućit će se građanima, poslovnim subjektima i tijelima javne vlasti elektroničko potpisivanje i pečatiranje različitih zahtjeva od strane korisnika javnih usluga, čime će se unaprijediti i ubrzati međusobna korespondencija korisnika s javnom upravom. Danas se prilikom podnošenja zahtjeva prema javnopravnim tijelima, od korisnika uglavnom traži vlastoručni potpis kada se radi o građanima, odnosno vlastoručni potpis ovlaštene osobe i klasični pečat kada se radi o poslovnim subjektima. Isto tako s druge strane, ovlašteni službenici i čelnici javnopravnih tijela, pri izradi i izdavanju različitih akata (odluke, rješenja, potvrde, uvjerenja i sl.) koriste vlastoručni potpis i pečat javnopravnog tijela. Takva klasična korespondencija je sporija, manje učinkovita. Upravo realizacijom ovog projekta i korištenjem digitalne tehnologije građanima će se olakšati i ubrzati komunikacija s tijelima javne uprave kako ne bi morali ići od šaltera do šaltera,  istaknuo je Bernard Gršić, tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva.

Implementacija Platforme za e/m-Potpis i e/m-Pečat podržat će servise za elektroničko potpisivanje i pečatiranje dokumenata sa svih platformi i uređaja, kao i validaciju (provjeru) tih elektroničkih potpisa i pečata. Sustav će biti dizajniran na način da omogući jednostavno korištenje platformom od strane drugih elektroničkih usluga koja tijela javne vlasti pružaju svojim korisnicima, koje će biti nadograđene modulom za potpisivanje odnosno pečatiranje.

Projekt Uspostava platforme s elektroničkim uslugama za e/m-Potpis i e/m-Pečat u cijelosti je financiran iz Europskog socijalnog fonda, a njegova ukupna vrijednost je 22.465.901,38 kn. Razdoblje provedbe projekta je 20.11.2018. – 20.03.2023.

Digitalizacija Svi govore o digitalizaciji, no kako Hrvatska stoji u odnosu na druge zemlje EU?

Pečate ćete nakon 2030. viđati jedino u muzejima

Istovremeno s predstavljanjem ovog projekta, o digitalizaciji javne uprave govorilo se i u Europskom parlamentu. 

U Izvješću koje je predstavio na sjednici Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta (IMCO), hrvatski europarlamentarac Tomislav Sokol, zatražio je potpunu digitalizaciju zemljišnih knjiga.

Sokol je najavio i da će do 2030. ključne javne usluge morati biti u potpunosti dostupne građanima putem interneta, a založio se i za dovršavanje infrastrukture koja će omogućiti dostupnost brzog interneta u brdsko-planinskom području i na otocima što je izrazito važno za daljnji razvoj hrvatskog turizma.

Započela je digitalna transformacija Europe i do 2030. želimo da sve javne usluge, bilo da se radi o izdavanju građevinskih dozvola, pribavljanju ovjerenih zemljišnoknjižnih izvadaka ili pristupu medicinskom kartonu, budu građanima dostupne putem interneta. Slikovito kazano, od 2030. u Europskoj uniji pečatima će jedino mjesto biti u muzejima, rekao je Sokol. Istaknuo je kako je problem što trenutno, veoma malo građana Hrvatske digitalno komunicira s javnom upravom - samo je pet članica EU lošije rangirano od Hrvatske. 

Uz to pozvao je i na potpunu digitalizaciju zemljišnih knjiga.

Bez sređenog zemljišnoknjižnog stanja koje podrazumijeva potpunu digitalizaciju zemljišnih knjiga nemoguće je uspješno privlačiti strane investicije. Zato moramo iskoristiti digitalno desetljeće i izvršiti potpunu digitalizaciju zemljišnih knjiga, rekao je Sokol.
 

 

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti