Jesu li nam djeca predebela? Posljednje izvješće Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) kaže da jesu, a stanje je posebno zabrinjavajuće u južnoj Europi.
Kako navode u izvješću, istraživanje koje je obuhvatilo oko 470 tisuća djece u dobi od šest do devet godina, pretilost djece glavni je problem u Europi i sa sobom donosi po život opasne zdravstvene rizike.
Ono što posebno zabrinjava je podatak kako četvrtina male djece ima prekomjernu težinu, a svako deseto dijete smatra se pretilim.
Iz WHO-a upozoravaju kako pretilost djece povećava rizik od raka, srčanih bolesti, moždanog udara, ali i dijabetesa i drugih kroničnih stanja u odrasloj dobi.
Dodatno zabrinjava što dječaci imaju veću vjerojatnost da će biti pretili u odnosu na djevojčice. Ali i da roditelji djece s prekomjernom težinom imaju tendenciju podcjenjivati tu težinu. Tako je 66 posto djece s prekomjernom težinom imalo roditelje koji su mislili da imaju normalnu težinu ili čak manjak kilograma.
Glavni problem - kvaliteta prehrane
Kako se navodi u izvješću, prehrana djece je loša diljem Europe. Samo trećina djece svaki dan konzumira povrće.
S druge strane, čak 41 posto djece jede slatkiše, 29 posto pije gazirana pića, a 16 posto jede slane grickalice više od tri puta tjedno.
I tu veliku ulogu igraju roditelji, jer su djeca obrazovanijih roditelja, ukupno gledano konzumirala zdraviju prehranu.
Različiti podaci
Iako su roditelji tvrdili da su njihova djeca aktivna barem jedan sat dnevno te da spavaju barem devet sati noću, izvješće je pokazalo i zabrinjavajuće podatke.
Čak 42 posto djece provodi najmanje dva sata dnevno pred ekranima tijekom tjedna, odnosno čak 78 posto tijekom vikenda. I tu prednjače dječaci, u odnosu na djevojčice.
Podaci ukazuju na to da, iako se prevalencija možda stabilizira u nekim zemljama, prekomjerna težina i pretilost djece ostaju alarmantno visoke i nastavljaju ugrožavati zdravlje sadašnjih i budućih generacija, rekao je dr. Kremlin Wickramasinghe, regionalni savjetnik za prehranu, tjelesnu aktivnost i pretilost pri WHO/Europe.
Stoga su iz WHO-a predložili uvođenje poreza na zaslađena pića i hranu bogatu šećerom, soli i transmastima, ograničenje reklamiranja nezdrave hrane i pića (pogotovo onih usmjerenih na djecu) te politike koje potiču tjelesnu aktivnost.
