Putujte dovoljno daleko svemirom i možda završite na istoj točki s koje ste i započeli putovanje. Mjerenja svemirskog opservatorija Planck koja su astronomi predstavili sugeriraju upravo to, odnosno da bi svemir mogao biti oblika sfere prije nego ravne ploče, što ako se pokaže istinitim, mijenja gotovo sve što mislimo da znamo o svemiru.
Opservatorij Planck Europske svemirske agencije, operirao je u svemiru između 2009. i 2013. godine te je bilježio kozmičku mikrovalnu pozadinu, svojevrsno more svjetlosti zaostale od Velikog praska.
Jedan set tih promatranja pokazao je da gravitacijskog fokusiranja i rastezanja svjetlosti zbog oblika prostor-vremena (svemira), koji teška materija može iskriviti, postoji više nego što je to očekivano. Alessandro Melchiorri sa Sveučilišta Sapienza u Rimu zajedno je s kolegama astronomima izračunao da su takva mjerenja moguća zato što je oblik svemira drugačiji od onog koji smo dosad pretpostavljali.
Svi drugi kozmološki podaci sugeriraju da je svemir ravan, odnosno da nema zakrivljenosti, već da je sličniji listu papira. Planckova mjerenja pokazuju pak drugo, da je svemir možda zatvoren ili sferičan, a razlog je višak tamne materije koja pak izaziva gravitacijske distorzije svjetla i koja bi povlačila svemir u oblik sfere.
Prema navedenim mjerenjima, svemir ima 41 puta više izgleda da je zatvoren nego ravan. Ovo su najprecizniji kozmološki podaci i daju nam posve novu sliku, ističe Melchiorri.
Pokaže li se da je svemir zapravo zatvoren, to bi moglo predstavljati ogroman problem za naše razumijevanje čitavog kozmosa. Ukratko, tim astronoma koji je predstavio mjerenja koja su objavljena u znanstvenom časopisu Nature Astronomy novonastalu situaciju naziva "kozmološkom krizom".
U zatvorenom svemiru anomalije su ozbiljnije nego što smo to mislili. Ako se ništa ne poklapa, moramo dobro razmisliti o našem modelu svemira i njegove formacije, kaže Melchiorri.
Uobičajeno objašnjenje formiranja svemira uključuje i period neposredno nakon velikog praska koji se zove inflacija, a predstavlja vrijeme brzog širenja svemira. Trenutni modeli inflacije prirodno vode do zaključka da je svemir ravan, no ako je svemir zatvoren, onda se to, naravno, mora promijeniti.
Trebamo novi model, no ne znamo još kakav, ističe Melchiorri. Naime, nitko još nije način kako pomiriti Planckova mjerenja s mnogim kozmološkim mjerenjima koja su u nesuglasju s tim, a među njima su čak i druga opažanja opservatorija Planck.
Štoviše, svaki drugi instrument koji je astronomima na raspolaganju ukazuje na ravan svemir.
David Spergel sa Sveučilišta Princeton u SAD-u, koji nije sudjelovao u istraživanju, smatra da predstavljena mjerenja i zaključak Melchiorrijeva tima nisu podržani činjenicama. Rekao bih da su zapravo dokazi upravo suprotni, kaže.
Bilo kako bilo, nova mjerenja u budućnosti pokazat će jesu li mjerenja opservatorija Planck bila samo statistička pogreška ili ozbiljna opservacija. Tome bi mogao pomoći i novi opservatorij Simons, koji je u izgradnji u Čileu i koji će moći mjeriti gravitacijsko fokusiranje još preciznije od Plancka. Jednom kad bude pušten u pogon i kad napravi ta mjerenja, dobit ćemo i odgovor na pitanje je li kozmološka kriza stvarna ili ne.
Izvor: New Scientist
