Grenland se često doživljava kao smrznuta arktička divljina, no ispod njegova ledenog pokrova nalazi se jedna od najkoncentriranijih skupina prirodnih resursa na planetu. Prema Jonathanu Paulu, izvanrednom profesoru znanosti o Zemlji na Sveučilištu u Londonu, to geološko bogatstvo postavlja Grenland u središte rasprava o energiji, mineralima i klimatskoj odgovornosti.
Grenland raspolaže ogromnim količinama kritičnih sirovina, uključujući litij i rijetke zemne elemente ključne za niskougljične tehnologije, kao i metalima, dragim mineralima te značajnim zalihama ugljikovodika. Tri ležišta rijetkih zemnih elemenata zakopana ispod leda mogla bi po volumenu spadati među najveća na svijetu, ističe Paul u komentaru za portal The Conversation, što otvara velik potencijal za proizvodnju baterija i električnih komponenti presudnih za globalnu energetsku tranziciju.
Takvo je bogatstvo privuklo stratešku pozornost. Istraživački programi koje predvode Danska i Sjedinjene Američke Države procjenjuju mogu li se rudarenje i bušenje provoditi na komercijalno isplativ način te da istovremeno to bude prihvatljivo i za okoliš. Američka geološka služba (USGS) procjenjuje da kopneni sjeveroistočni Grenland sadrži zalihe nafte ekvivalentne oko 31 milijardu barela, odnosno količinu usporedivu s ukupnim dokazanim zalihama sirove nafte u SAD-u.
Iznimna geologija koja otežava iskorištavanje prirodnih resursa
Geografija Grenlanda ipak znatno otežava iskorištavanje. Područje bez leda, gotovo dvostruko veće od Ujedinjenog Kraljevstva, čini manje od 20 posto ukupne površine tog akrktičkog otoka, što upućuje na mogućnost da se ogromne neistražene zalihe sirovina nalaze ispod kilometara leda. Ta koncentracija rezultat je geološke povijesti duge četiri milijarde godina, koja obuhvaća neke od najstarijih stijena na Zemlji, blokove autohtonog željeza te neiskorištene kimberlitne "dimnjake" (vertikalni ili strmo nagnuti geološki kanal, nastao tijekom eksplozivnih vulkanskih erupcija koje su potekle iz dubine Zemljina plašta) s dijamantima.
S geološkog stajališta Grenland je izniman. Kako ističe Paul, ondje su prisutna sva tri temeljna procesa nastanka prirodnih resursa: izgradnja planina, rascjepkavanje kore i vulkanska aktivnost. Razdoblja kompresije lomila su koru, omogućujući taloženje zlata, rubina i grafita. Grafit, ključan za proizvodnju litijskih baterija, prema Geološkom zavodu Danske i Grenlanda ostaje, kako tvrde, nedovoljno istražen.
Najveći dio resursa potječe iz faza rascjepkavanja kore. Sedimentni bazeni poput Jameson Landa nalikuju norveškom kontinentalnom pojasu bogatom ugljikovodicima, no visoki troškovi zasad ograničavaju istraživanja tih resursa. Istraživanja na moru upućuju na to da bi se naftni sustavi mogli protezati oko cijelog Grenlanda.
Vulkanizam je također imao važnu ulogu. Rijetki zemni elementi poput niobija, tantala i iterbija pojavljuju se u magmatskim stijenama, dok bi podledene zalihe disprozija i neodimija mogle zadovoljiti više od četvrtine buduće globalne potražnje, gotovo 40 milijuna tona, ističe Paul.
Klimatska dilema
Klimatske promjene dodatno zaoštravaju dilemu između gospodarskog iskorištavanja grenlandskih resursa i očuvanja okoliša. Od 1995. godine otopilo se područje veličine Albanije, čime se resursi na Grenlandu postupno izlažu. Napredne radarske metode danas omogućuju kartiranje temeljnih stijena ispod dva kilometra leda. Vlada Grenlanda strogo regulira rudarstvo zakonima koji potječu iz 1970-ih, no vanjski geopolitički interesi mogli bi pojačati buduće rasprave o eksploataciji tih resursa na globalnoj razini, kaže na kraju Paul.
Ipak, obzirom na ogroman interes administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa za Grenland, pritisak da se olabavi ta kontrola iskoprištavanja prirodnih resursa na otoku bi se mogao sve više povećavati.
