Prema najnovijem Redovnom ekonomskom izvješću Svjetske banke, izvoz čiste tehnologije iz srednje i istočne Europe može se u najmanju ruku utrostručiti te ojačati gospodarstvo EU-a i njegovu konkurentnost, a pritom sektor čiste tehnologije nudi znatan potencijal za rast u četiri države, među kojima je i Hrvatska, izvijestili su u četvrtak iz Svjetske banke.
U svom godišnjem izvješću Svjetska banka naglašava da se u 2025. prognozira rast BDP-a u EU od 1,4 posto, iako on neće biti jednak u svim državama članicama. Zahvaljujući ublažavanju inflacije i kontinuiranom rastu nominalne plaće, nakon kontinuiranog pada, realne plaće pokazuju znakove oporavka. Međutim, i dalje postoje rizici kao što su geopolitičke napetosti, poremećaji u trgovini i nejednak gospodarski oporavak u kombinaciji s povećanim troškovima života u cijeloj Uniji.
Visoke cijene obično najviše pogađaju najranjivije u Europi, pri čemu neke obitelji više od polovine svojih prihoda troše na hranu, a niskokvalificirani i fizički radnici teško se nose s nejednakim uvjetima na tržištu rada.Ciljane socijalne politike ključne su za potporu najpotrebitijima i osiguranje šire ekonomske uključenosti. Također, zelena tranzicija prilika je za stvaranje novih radnih mjesta i jačanje industrija na pošten i sveobuhvatan način, rekla je Anna Akhalkatsi, direktorica Svjetske banke za EU.
Zahvaljujući tehnologijama čiste energije, koje su nužne za postizanje neto nulte stope emisija do 2050., EU bi se mogao pozicionirati kao ključan dionik na brzoširećem globalnom tržištu, ali i zadovoljiti sve veću potražnju u Europi. Cilj je Akta o industriji s nultom neto stopom emisija 40 posto potražnje EU-a za čistom tehnologijom zadovoljiti domaćom proizvodnjom do 2030., a 15 posto globalnog tržišta do 2040., podsjećaju iz Svjetske banke.
Ističu i da sektor čiste tehnologije nudi znatan potencijal za rast u četirima zemljama srednje i istočne Europe – Bugarskoj, Hrvatskoj, Poljskoj i Rumunjskoj – strateški smještenim državama članicama EU-a s tržištima u nastajanju. Simulacije koje je izradila Svjetska banka pokazuju da bi, ako se zadrže sadašnji udjeli na tržištu i ispune ciljevi Akta te zemlje mogle barem utrostručiti svoj izvoz baterija za električna vozila, dizalica topline, vjetroturbina i solarnih panela. Razvoj industrijskih središta za te tehnologije povezanih s postojećim lancima vrijednosti mogao bi ubrzati regionalni razvoj, smanjiti ovisnost o uvozu energije i općenito ojačati gospodarstvo EU-a.
Za postizanje tih ciljeva potrebni su koordinirana strategija EU-a i znatna ulaganja privatnog sektora, navode iz Svjetske banke te dodaju da njihova analiza pokazuje da za privlačenje privatnog kapitala u državama članicama nisu dovoljne samo subvencije, jer su otporni opskrbni lanci, snažni ekosustavi za istraživanje i razvoj te kvalificirana radna snaga neki od ključnih pokretača izravnih stranih ulaganja u te četiri države.
