Razvoj noćnih mora kasnije u životu mogao bi biti rani znak Parkinsonove bolesti, prema podacima novog istraživanja provedenog na starijim muškarcima.
Uznemirujući snovi dugo su povezani s neurološkom bolešću, osobito među muškarcima, ali ovo je prva studija koja je istražila jesu li ovi simptomi upozorenje na Parkinsonovu bolest ili nusprodukt stanja.
Prateći zdravlje 3818 starijih muškaraca s tipičnim moždanim funkcijama tijekom 12 godina, znanstvenici su otkrili da su oni koji su imali česte noćne more imali dvostruko veću vjerojatnost da će razviti Parkinsonovu bolest. Većina tih dijagnoza pojavila se unutar prvih pet godina istraživanja.
Rezultati sugeriraju da bi se starije odrasle osobe mogle testirati na Parkinsonovu bolest tako da ih se pita o sadržaju njihovih snova. Rane intervencije bi se tada mogle primijeniti kako bi se spriječila moguća pojava fizičkih simptoma, poput drhtanja, ukočenosti i usporenosti.
Rana dijagnoza - najveći izazov
Jedan od najvećih izazova kod Parkinsonove bolesti jest rana dijagnoza. U vrijeme kada većina ljudi shvati da ima bolest, već su izgubili između 60 do 80 posto neurona koji otpuštaju dopamin u dijelu svog moždanog debla.
Štoviše, prethodna studija istog tima znanstvenika pokazala je da pacijenti s uznemirujućim snovima imaju pet puta veću vjerojatnost za brzo napredovanje bolesti.
Iako može biti vrlo korisno rano dijagnosticirati Parkinsonovu bolest, vrlo je malo pokazatelja rizika i mnogi od njih zahtijevaju skupe bolničke testove ili su vrlo česti i nespecifični, kao što je dijabetes. Iako trebamo provesti daljnja istraživanja u ovom području, utvrđivanje značaja loših snova i noćnih mora moglo bi ukazati na to da bi pojedinci koji doživljavaju promjene u svojim snovima u starijoj dobi - bez ikakvog očitog okidača - trebali potražiti liječnički savjet, objašnjava neurolog Abidemi Otaiku sa Sveučilišta u Birminghamu, u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Pitanje noćnih mora
Veza između spavanja i Parkinsonove bolesti je ona koju istraživači istražuju već nekoliko godina. Otprilike četvrtina pacijenata s Parkinsonovom bolešću prijavljuje česte uznemirujuće snove od trenutka postavljanja dijagnoze, a neki navode da su imali loše snove i do 10 godina prije postavljanja dijagnoze.
Dosadašnje studije pokazuju da osobe s Parkinsonovom bolešću imaju četiri puta veću vjerojatnost da će doživjeti česte noćne more od onih u općoj populaciji. Pacijenti s Parkinsonovom bolešću također imaju veću vjerojatnost da razviju poremećaje spavanja s brzim pokretima očiju, što uzrokuje da se snovi fizički reaktiraju tijekom noći.
Ipak, do sada nije bilo jasno jesu li ovi simptomi nusprodukt Parkinsonove ili prodromalne bolesti, što je izraz koji znanstvenici koriste za manje simptome koji se pojavljuju prije nego što glavni simptomi stignu na scenu.
Sadašnje istraživanje pomaže razjasniti tu razliku praćenjem velikog uzorka starijih muškaraca tijekom perioda više od desetljeća. U studiji su sudionici koji su sami prijavili česte uznemirujuće snove imali dva puta veću vjerojatnost da će razviti Parkinsonovu bolest tijekom 12 godina.
Muškarce s Parkinsonom noćne more češće pogađaju od žena
Štoviše, u prve četiri godine istraživanja, česti uznemirujući snovi bili su povezani sa šesterostrukim povećanjem rizika od razvoja neurološke bolesti.
Bez daljnjih istraživanja za mjerenje moždane aktivnosti tijekom spavanja, teško je reći što se događa na biološkoj razini kod pacijenata s Parkinsonovom bolešću koji doživljavaju noćne more.
Muškarci s Parkinsonovom bolešću imaju više uznemirujućih snova od žena s Parkinsonovom, ali ostaje nejasno zašto je to tako. Jedna hipoteza je da je kasni početak noćnih mora rani znak neurodegeneracije kod nekih muškaraca.
Žene znatno češće doživljavaju redovite noćne more rano u životu, ali nakon 65. godine, muškarci ga počinju sustizati. Možda se nešto mijenja u frontalnom korteksu, koji regulira emocije tijekom spavanja, kako muški mozak stari.
Istraživači sada planiraju koristiti elektroencefalografiju kako bi otkrili što bi to moglo biti.
Spomenuta studija objavljena je u znanstvenom časopisu EClinicalMedicine.
Izvor: Science Alert
