Na konferenciji u Rovinju u organizaciji Ministarstva gospodarstva, Hrvatske gospodarske komore, pod pokroviteljstvom Am-Cham, pod nazivom “Investirajte pametno, investirajte u Hrvatskoj”, jedna od ključnih tema, uz strane i domaće investicije, bilo je i pitanje digitalizacije i digitalne transformacije.
Kako je na samom početku istaknula državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva Nataša Mikuš Žigman poticanjem klastera konkurentnosti potiču se konkurentnost i investicije. Stoga su u sklopu projekta Ministarstvo i partneri identificirali 13 globalnih lanaca vrijednosti, za svaki napravili stratešku segmentaciju i strateške planove kojima se želi sektore usmjeriti prema profitabilnijim dijelovima poslovanja.
Biofarmaceutika, zdravstvene usluge, održiva prerada i proizvodnja hrane, inteligentni transportni sustavi, kibernetička sigurnost - područja u kojima smatramo da postoji razvojni potencijal i u koja želimo usmjeriti i privatno ulaganje, istaknula je Mikuš Žigman te dodala kako su izravna strana ulaganja ključni segment za poticanje konkurentnosti te mogu pomoći i hrvatskoj industriji da se uključi u globalne lance vrijednost.
Robert Blažinović iz Ministarstva gospodarstva naglasio je kako je “Strateški projekt za podršku inicijativa klastera konkurentnosti” vrijedan 67,5 milijuna kuna (57,4 milijuna bespovratno), a cilj mu je doprinijeti povećanju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva sukladno strategiji pametne specijalizacije.
Vjeran Vrbanec iz HAMAG-BICRO-a pri tome je najavio raspisivanja Poziva za dodjelu bespovratnih sredstava jačanja konkurentnosti poduzeća ulaganjem u digitalnu i zelenu tranziciju, koji bi trebao biti raspisan sredinom travnja i kojim bi se na raspolaganje stavilo 1,140 milijardi kuna poduzetnicima, prije svega iz prerađivačke industrije.
Da je promjena moguća čak i preko noći, na primjeru HBOR-a pokazala je Tamara Perko, koja je istaknula kako su oni zbog pandemije doslovce preko noći počeli raditi od kuće.
Da mi je netko rekao da ćemo preko noći početi raditi od kuće, rekla bih da je to nemoguće, ali pokazali smo da je to moguće i da smo mnogo bolji nego što mislimo. Sigurni smo da se o investicijama treba pričati i da se treba investirati. Promijenili su se lanci vrijednosti, pokazalo se da se više moramo pouzdati u svoje, u regionalno, sve prilike koje proizlaze iz krize treba iskoristiti. Hrvatska je mala zemlja velikih potencijala - to smo već počeli dokazivati, pogotovo kompanije koje rade na razvoju novih tehnologija, rekla je Perko.
Prezentirala je što je sve u posljednjih godinu dana HBOR napravio, kako kroz svoje kreditne linije, tako i kroz posebno osmišljene COVID-19 kredite, ali i najavila kako će i dalje nastaviti s mjerama koje bi mogle pomoći poduzetnicima i startupovima.
Investicije u digitalizaciju - sve počinje od države
Na zanimljivom panelu o investicijama u digitalizaciju svoja su iskustva iz prakse iznijeli predstavnici hrvatskih tvrtki i podružnica međunarodnih tvrtki u Hrvatskoj.
Istaknuli su kako je vidljivo da su u Hrvatskoj započeli procesi digitalizacije i digitalne transformacije, no isto tako kako je potrebno da država svojim primjerom potakne privatni sektor na takav korak.
Digitalna transformacija pomaže nam da budemo efikasniji, istaknuo je Igor Grdić iz Vertiva te dodao kako je uvođenje jedinstvene digitalne platforme u njihovoj tvrtki povećalo produktivnost za 20 posto.
Denis Jašarević iz IN2, podsjetio je kako je digitalizacija u Hrvatskoj počela još prije nekoliko godina i u pojedinim smo trenutcima zaista bili u vrhu EU-a u pojedinim sektorima.
Čak smo bili i predvodnici u segmentima poput m-parkinga ili e-recepta. Bili smo odlični i onda smo zastali, ali polako se ponovno dižemo, istaknuo je Jašarević te dodao kako je pandemija u nekim aspektima dodatno potaknula digitalizaciju i digitalnu transformaciju.
Digitalizacija mora stvoriti dodatnu vrijednost. U privatnom sektoru to nekako ide brže nego u javnom, ali i javni servisi imali su prilično dobar odgovor na digitalizaciju tijekom pandemije, istaknuo je Jašarević.
Iako se slaže da su se stvari pomaknule prema naprijed, Damir Begović iz ABB Hrvatska ipak smatra da se ne pomiču dovoljno brzo.
Treba nas probuditi. Ako ne krenemo dalje, u jednom trenutku naći ćemo se u slijepoj ulici. EU je postavio određene ciljeve koje treba ispuniti do 2030. I mi to možemo, ali samo ako brzo reagiramo. Trebamo stvoriti preduvjete da Hrvatska postane privlačna za digitalne investicije. Digitalizacija je ključna, ali treba iskoristiti i prilike koje pruža digitalna transformacija, istaknuo je Begović.
Da su neke tvrtke prepoznale pandemiju kao pravo vrijeme za digitalizaciju i početak digitalne transformacije potvrdio je i Tomislav Balun iz IBM-a. Istaknuo je kako je prema njihovu istraživanju šest od 10 tvrtki u posljednjih godinu dana pokrenulo proces digitalizacije kao direktnu posljedicu pritiska pandemije. Dodao je i kako su se šefovi velikih tvrtki morali pozabaviti nekim drugim stvarima o kojima prije pandemije nisu morali razmišljati, a to je, primjerice, upravljanje radnom snagom na daljinu.
Oni najuspješniji istaknuli su kako im je ključna komponenta u poslovanju partnerstvo, i to s hubovima i drugim ekosustavima.
Odlučili su se fokusirati na svoje temeljne vrijednosti, ono u čemu su najjači, a stvari poput inovacija prebaciti na ekosustav koji čine javna i privatna poduzeća, akademska zajednica i startupovi, na te inteligentne sustave koji donose tu dodatnu vrijednost. Ujedno su rekli kako je taj tehnološki temelj koji su imali bila i najveća zapreka u toj transformaciji i shvatili su koliko taj tehnološki temelj treba mijenjati i koliko treba biti predvodnik u tom dijelu primjene novih tehnologija (umjetne inteligencije, data science, kibernetičke sigurnosti i automatizacije) u digitalnoj transformaciji, istaknuo je Balun.
Naglasio je kako je u svemu tome tehnologija ključna jer strukturno mijenja način na koji poslujemo.
Tehnologije poput 5G i EDGE computinga imat će utjecaj na poslovanje kao što je smartphone imao na naše živote. Promjene su tu i neće ih se moći izbjeći, dodao je Balun.
Kao ključne igrače u stvaranju rasta i razvoja istaknuo je hubove koji objedinjuju javni sektor i akademsku zajednicu.
Oni će biti ključ i temelj rasta i razvoja inovacija te razvoja novih vještina. To je mjesto gdje će se kanalizirati novac i gdje će strani ulagači dolaziti u takve hubove i investirati, odnosno tražiti znanje unutra, naglasio je Balun.
S druge strane, Končar kao tvrtka koja ove godine slavi 100 godina postojanja i koja se može ubrojiti u tvrtku iz tradicionalne industrije ipak može svoje mjesto pronaći u digitalnom svijetu. Kako je istaknuo Božidar Poldrugač iz Končara, posebnost je ove tvrtke što može odigrati ključnu ulogu u povezivanju digitalnog i fizičkog, odnosno u “digitalnoj revoluciji”.
Na kraju je zaključeno kako bi upravo javni sektor odnosno država trebala biti predvodnik u digitalizaciji i digitalnoj transformaciji jer mora digitalizirati usluge koje pruža privatnom sektoru i građanima.
Država digitalizacijom i umrežavanjem svih usluga koje nudi mora pružiti potporu privatnom sektoru i građanima, zaključili su na kraju sudionici panela.
Konferencija se nastavlja panelom o investicijama u Hrvatskoj na kojem će predstavnici hrvatskih tvrtki iznijeti svoja iskustva, ali i prijedloge kako dodatno privući strane investicije.
