Djeca sve više vremena provode na internetu, no znaju li ih roditelji zaštititi na vrijeme od nepoželjnog sadržaja?

Osim što Internet povećava mogućnost vršnjačkog nasilja i zlostavljanja, upozoravaju iz policije, može dovesti i do toga da su mladi izloženi neprimjerenim sadržajima ili medijskoj manipulaciji, povećava se osjećaj otuđenosti i fizička pasivnost, a moguće su i situacije u kojima djeca postaju žrtve kaznenih djela.

Martina Čizmić | 13.01.2021. / 16:52

Zlostavljanje na internetu (Foto: A1 Hrvatska)

Djeca (a i odrasli) tijekom pandemije COVID-19 provode puno više vremenana internetu nego inače. Internet je postao mjesto na kojem radimo, učimo, zabavljamo se i ostajemo u kontaktu s prijateljima i članovima obitelji. No, iako internet ima brojne prednosti i pozitivne strane, ne treba zaboraviti i ignorirati onu njegovu mračnu stranu.

Upravo kako bi upozorili na probleme s kojima se, prvenstveno, djeca i mladi mogu susresti tijekom korištenja interneta, iz policije apeliraju na roditelje da zajedno s djecom usvoje određena pravila ponašanja kako bi svi zajedno bili sigurniji.

Podsjećaju kako je komunikacija putem interneta, društvenih mreža i aplikacija postala neizostavan dio života djece i mladih. No, ta komunikacija ponekad krene i u pogrešnom smjeru te se događa da mladi koriste društvene mreže kako bi vršnjake, koji im se iz određenih razloga ne sviđaju, prikazali u negativnom svjetlu. Otvaraju se lažni profili osoba, kreiraju se grupe koje u svom nazivu, pokraj imena i prezimena žrtve, imaju i riječi koje pozivaju na mržnju, objavljuju se video uradci koji prikazuju zlostavljanje, osobe se vrijeđa ili im se prijeti, nerijetko i fizičkim napadom.

Osim što Internet povećava mogućnost vršnjačkog nasilja i zlostavljanja, upozoravaju iz policije, može dovesti i do toga da su mladi izloženi neprimjerenim sadržajima ili medijskoj manipulaciji, povećava se osjećaj otuđenosti i fizička pasivnost, a moguće su i situacije u kojima djeca postaju žrtve kaznenih djela.

Djeca vrlo često nisu svjesna rizika komunikacije s nepoznatim osobama koje se nerijetko lažno predstavljaju, daju netočne podatke o svojim godinama, izgledu mjestu stanovanja drugim osobnim podacima. Za razliku od potencijalnih zlostavljača, djeca uglavnom objavljuju istinite podatke o svom identitetu i aktivnostima, upozoravaju iz policije. 

Zavod za javno zdravstvo Istarske županije 2017./2018. školske godine proveo je istraživanje pod nazivom ''Analiza rizičnih ponašanja i konzumacija opojnih sredstava kod učenika osnovnih i srednjih škola u Istarskoj županiji'', kojom prilikom je kod osnovnoškolaca i srednjoškolaca analizirano i korištenje pametnih telefona i korištenje interneta i računala. Kroz istraživanje je utvrđeno da u uzorku učenika sedmih i osmih razreda 28.7% djevojčica i 28.5% dječaka provodi dnevno dva do tri sata na pametnom telefonu, dok kod učenika srednjih škola 48% djevojčica i 29.4% dječaka provodi više od četiri sata na pametnom telefonu. Tijekom svakodnevnog korištenja interneta 30.6% djevojčica i 29.9% dječaka, učenika srednjih škola, naišlo je na uznemirujuće sadržaje na internetu, dok je od dijela učenika nepoznata osoba zatražila osobne, odnosno intimne podatke. Kao ugrožavajuću aktivnost djeca i osnovnih i srednjih škola su doživjela da ih netko uznemirava ili vrijeđa putem interneta (osnovne škole – 7.9% djevojčica i 4.2% dječaka, srednje škole – 7.5% djevojčica i 6.8% dječaka).

Budući da tijekom epidemije COVID-19 djeca provode još više vremena na internetu u odnosu na razdoblje istraživanja i uobičajeno razdoblje prije epidemije, za očekivati je da će problemi kod neodgovornog korištenja interneta biti izraženiji te je stoga važno da i djeca i roditelji usvoje određena pravila ponašanja kako bi svi zajedno bili sigurniji, ističu iz policije.

Stoga svim roditeljima, savjetuju da s djecom razgovaraju o opasnostima interneta i društvenih mreža te da zajedno dogovore načine i uvjete korištena računala. 

Saznajte zaporke korisničkih računa kojima se koristi vaše dijete. Računalo smjestite u dnevni boravak ili zajedničku radnu sobu, kako biste mogli diskretno nadzirati što vaše dijete radi na internetu, a povremeno provjerite i kojim je sadržajima pristupilo (otvaranjem ''history'') . Ako vaše dijete ima otvoren profil na nekoj društvenoj mreži i vi otvorite profil na istoj mreži te budite prijatelj svom djetetu. Napominjemo kako Facebook nije mjesto prikladno za djecu mlađe dobi te da je dobna granica za pristupanje toj društvenoj mreži 13 godina. Objasnite djeci da su, osim njihovih prijatelja, korisnici društvenih mreža i osobe koje mogu imati loše namjere te da stoga ne objavljuju osobne podatke koji se lako mogu zlouporabiti. Pobrinite se da vaše dijete razumije osnove sigurnosti i privatnosti na internetu i društvenoj mreži, ističu iz policije. 

Osim toga, savjetuju da roditelji uspostave prijateljski odnos sa svojom djecom kako bi se dijete osjećalo sigurno povjeriti, ako se suoči s negativnim iskustvom na internetu.

Savjetujte svom djetetu da mu prijatelji budu osobe koje poznaje u stvarnom životu, odnosno, da oprezno prihvaća zahtjeve za novim prijateljstvima. Da se nikada i ni pod  kojim uvjetima ne sastaje s osobama koje upozna preko interneta, osim u vašoj pratnji. Povremeno zajedno s djecom prokomentirajte aktivnosti na društvenoj mreži, neka vaša djeca znaju da ste zainteresirani i za njihov virtualni život. Vodite računa o tome da prekomjerno provođenje vremena u igranju igrica i komunikaciji putem društvenih mreža može izazvati stvarnu ovisnost i bitno utjecati na kvalitetu života vašeg djeteta, naglašavaju iz policije. 

Iako je cilj educirati dijete i roditelji se moraju educirati o svim novim aplikacijama i društvenim mrežama koje djeca koriste. Kako bi znali o čemu njihova djeca govore, ali i kako bi im mogli ukazati na potencijalne opasnosti i probleme s tim aplikacijama ili mrežama.

Primjerice, na svim društvenim mrežama postoje sigurnosni mehanizmi koji služe zaštiti privatnosti svih korisnika. Obično se pokraj svake poruke, objave ili fotografije nalazi link, klikom na koji je moguće prijaviti neprimjereni sadržaj. Moderatori ili administratori mreže će razmotriti primjedbu i ukloniti s mreže neprimjereni sadržaj, a autor, odnosno osoba koja je objavila sporni sadržaj, neće znati tko je prijavio taj sadržaj.

Ukoliko želite prijaviti policiji neki neprimjeren sadržaj, prije nego što taj sadržaj prijavite moderatoru/administratoru društvene mreže, spremite ga na svoje računalo, tako da u svom internet pregledniku potražite opciju "Save as …" ili "Spremi kao .." te na taj način spremite spornu internet stranicu (sadržaj) i pohranite eventualne dokaze, napominju iz policije te dodaju: Ukoliko vaše dijete primi prijeteću, uznemirujuću ili seksualno neprimjerenu poruku ili se od njega traži da drugim osobama pošalje svoje neprimjerene fotografije i video isječke, ODMAH izvijestite policiju!

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti