Za bebe i malu djecu majčin glas često predstavlja sigurnost, utočište uz koje se najbrže mogu smiriti i koji im šalje poruku da je sve u redu. Dječji mozgovi reagiraju na poseban način na majčinski glas sve do tinejdžerstva, a onda nastupaju promjene. Kako se mladi razvijaju i mijenjaju, mijenja se i njihov mozak, a ono što je posebno zanimljivo jest da se mijenja i način na koji mozak reagira na majčin glas.
Zato ponekad kada odrasli i tinejdžeri ne mogu biti na istoj valnoj duljini, nije problem samo u njihovom prgavom ponašanju, odnosno nerazumijevanju roditelja, već im je mozak u to vrijeme jednostavno drukčije “programiran”. Tako su barem pokazali rezultati novog istraživanja kojeg su proveli znanstvenici sa Stanford University School of Medicine.
Baš kao što je dojenče usklađeno s majkom, adolescenti imaju potpuno drugu vrstu zvukova i glasova s kojima se trebaju uskladiti, komentirao je neuroznanstvenik Daniel Abrams koji je sudjelovao u istraživanju. Tijekom istraživanja skenirani su mozgovi djece između 7 i 16 godina dok su im znanstvenici puštali glasove majke i nepoznate žene, pri čemu naglasak nije bio na sadržaju koji govore (govorili su nekakve besmislice), već na tonu glasa. Kada su čuli glasove, mozgovi djece su reagirali i njihovi su određeni dijelovi postali aktivni.
I prijašnja istraživanja koje je proveo Abrams pokazalo je kako su kod djece dijelovi mozga povezani s nagrađivanjem i pažnjom jače reagirali na glas majke, nego na glas nepoznate žene. Kod adolescenata, situacija je potpuno obrnuta. Ta promjena događa se negdje između 13 i 14 godine, pokazalo je istraživanje.
Pri tome treba naglasiti kako tinejdžeri, odnosno njihovi mozgovi i dalje reagiraju na majčin glas, no nepoznati im glasovi postaju važniji - privlače veću pažnju i aktivira im se dio mozga povezan s nagrađivanjem. I tako bi trebalo biti, rekao je Abrams naglasivši kako je istraživanje novih ljudi i situacija čisti odraz adolescencije
Promjene u mozgu samo su odraz promjena i novih potreba djece koje dolaze s vremenom i iskustvom jer, kako sazrijevamo, naše preživljavanje sve manje ovisi o majčinskoj podršci, a više o podršci naših vršnjaka. Na stranici Science News upozoravaju kako ipak nije u potpunosti jasno koliko su ove promjene univerzalne jer se one mogu razlikovati ovisno o odnosu majke i djeteta, odnosno ovisno o načinu roditeljstva, zapostavljanju i zlostavljanju djece itd.
