Znanstvenici iznenađeni otkrićem sličnosti mozga ovih morskih stvorenja s ljudskim: "Poskočila sam na stolici kada sam to vidjela pod mikroskopom"

Znanstvenici su već utvrdili da su hobotnice pametnije od prosječnih beskralježnjaka, ali novo znanstveno otkriće sugerira jedan od razloga zašto je to slučaj.

Branimir Vorša | 28.06.2022. / 12:29

Hobotnica
Hobotnica (Foto: Getty Images)

I ljudski genom i genom hobotnice sadrže veliki broj ''skačućih gena'' ili transpozona, koji se mogu sami duplicirati ili kretati po genomu. Iako nisu svi aktivni, ti se transpozoni smatraju sirovinama za evolucijske procese.

U novoj znanstvenoj studiji objavljenoj u znanstvenom časopisu BMC Biology transpozoni koji pripadaju obitelji LINE (Long Interspersed Nuclear Elements) otkriveni su u dijelu mozga hobotnice koji upravlja kognitivnim sposobnostima, što je slično mjestu na kojem se mogu naći i u ljudskom mozgu.

Slika nije dostupna Posve slučajno snimljen rad mozga pacijenta u trenutku smrti i nakon nje, rezultati fascinirali znanstvenike i otvorili mnoga egzistencijalna pitanja

Doslovno sam poskočila na stolici kada sam pod mikroskopom vidjela vrlo jak signal aktivnosti ovog elementa u okomitom režnju, strukturi mozga koji je u hobotnici sjedište učenja i kognitivnih sposobnosti, baš kao i hipokampusa kod ljudi, kaže biologinja Giovanna Ponte s istraživačkog instituta Anton Dohrn Stazione Zoologica u Italiji.

Nedavna istraživanja otkrila su kako su LINE transpozoni pažljivo regulirani u ljudskom mozgu, a smatra se da su povezani s učenjem i pamćenjem, dijelom zato što su najaktivniji u hipokampusu, odakle se kontroliraju procesi učenja.

Pronalaženjem ovih skačućih gena na istom mjestu u mozgu dviju vrsta hobotnica, obične hobotnice (Octopus vulgaris) i kalifornijske hobotnice (Octopus bimaculoides), znanstvenici misle da su možda pronašli ključni razlog za visoku inteligenciju koju pokazuju ta morska stvorenja.

Iako je poznato da se transpozoni koriste "kopiraj i zalijepi" te "izreži i zalijepi" molekularnim mehanizmima, studija sugerira da se ovdje događa više od toga te da postoji izravan odnos sa složenošću živčanog sustava, uključujući mozak.

Otkriće elementa obitelji LINE, aktivnog u mozgu dviju vrsta hobotnica, vrlo je značajno jer daje potporu ideji da ovi elementi imaju specifičnu funkciju koja nadilazi kopiranje i lijepljenje, kaže računalni genomičar Remo Sanges s istraživačkog instituta Scuola Internazionale Superiore di Studi Avanzati u Italiji.

Upravljanje snovima (Foto: Thinkstock) Znanstvenici otkrivaju tajne sna uz neobičnog pomagača iz životinjskog svijeta

Štoviše, znanstvenici smatraju da bismo mogli gledati primjer konvergentne evolucije, odnosno kada se slične osobine razvijaju neovisno kod potpuno nepovezanih vrsta, a pružaju istu prilagodbu, što je u ovom slučaju superiorna kognitivna sposobnost. Znanstvenici nastavljaju pronalaziti evolucijske trikove i neurološke odgovore zbog kojih se hobotnice ističu među beskralješnjacima, a što ih čini sličnijim sisavcima u smislu strukture i aktivnosti mozga.

Mozak hobotnice funkcionalno je mnogim svojim karakteristikama analogan mozgu sisavaca. Iz tog razloga, također, identificirani element LINE predstavlja vrlo zanimljiv kandidat za proučavanje kako bismo poboljšali naše znanje o evoluciji inteligencije, kaže biolog Graziano Fiorito s istraživačkog instituta Stazione Zoologica Anton Dohrn u Italiji.

Izvor: Science Alert

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti