Da svi "stalno" koristimo svoje mobitele, više nije neka vijest. No zanimljivo istraživanje otkrilo je kako dnevno, u prosjeku, svoj mobitel korisitimo gotovo pet sati, a rado bismo to vrijeme i povećali. 

Istraživanje MasterIndex koje je za Mastercard provela agencija Improve pokazalo je da korisnici bankarskih usluga u Hrvatskoj idu ukorak s trendom digitalizacije te da su zadovoljni njezinom razinom u zemlji, no bez obzira na to žele više inovacija, digitalnih rješenja i usluga u gotovo svim sferama svakodnevnog života.

Digitalne usluge sastavni su dio naših života. Koristimo ih za različite svrhe, a istraživanje je pokazalo da općenito najviše koristimo pametne telefone i online chat (84 %), zatim elektroničku poštu (82 %), mogućnost online kupnje (81 %), internetsko pretraživanje (79 %), društvene mreže (74 %), internetsko ili mobilno bankarstvo (64 %), navigaciju (64 %), vremensku prognozu (61 %), aplikacije za plaćanje (60 %), usluge dijeljenja slika i videa (56 %) te traženja smještaja (42 %). Kada je riječ o svakodnevnom korištenju digitalnih usluga, najviše koristimo one za komunikaciju i informiranje: internetsko pretraživanje (97 %), društvene mreže (92 %), mobitel s pristupom internetu i online chat (85 %), elektroničku poštu (85 %) te vremensku prognozu (73 %).

U usporedbi s prošlogodišnjim rezultatima, društvene se mreže nešto manje koriste, a navigacija, aplikacije za plaćanje i video na zahtjev više. Mlađi ispitanici iznadprosječno koriste pametni telefon, češće kupuju online, dijele fotografije, gledaju videosadržaje, slušaju glazbu, koriste aplikacije za plaćanje, prate sport te se informiraju o putovanjima i stanju u prometu. S druge strane, stariji ispitanici u većoj mjeri koriste navigaciju, e-čitače, internetsko i mobilno bankarstvo, elektroničku poštu te internetsko pretraživanje, a češće gledaju i vremensku prognozu.

Prepoznavanje lica (Foto: Getty Images) Korak ispred svih: Plaćanje mobitelom je zastarjelo, u Kini se plaća – pogledom

Značajna većina od 82 % zadovoljna je razinom digitalizacije u Hrvatskoj, što je blagi porast zadovoljstva od 4 % u odnosu na studeni prošle godine. Ipak, dobar dio nas želi vidjeti više inovacija i digitalnih usluga u zdravstvu (73 %), javnoj upravi (53 %), obrazovanju (49 %) te drugim područjima kao što su pravosuđe (21 %), javni prijevoz (20 %), trgovina (16 %), financijske usluge (14 %) ili telekomunikacije (11 %). Po pitanju razine digitalizacije u zemlji najkritičniji su mladi, koji prvenstveno žele vidjeti veće pomake na području obrazovanja, zdravstva i javnog prijevoza. S druge strane, stariji ispitanici voljeli bi to vidjeti u javnoj upravi, zdravstvu, telekomunikacijama i automobilima.

Gotovo svi ispitanici (96 %) koriste mobitel, na kojem prosječno provedu gotovo pet (4,7) sati dnevno. Mobitel najviše koriste mladi od 18 do 29 godina, i to u prosjeku pet i pol sati dnevno, dok ga ipak manje koriste oni stariji. Ispitanici redovito koriste i prijenosno (81 %) i osobno računalo (62 %), smart TV (49 %), tablet (41 %), digitalnu kameru (34 %), bežične zvučnike i slušalice (30 %), igraće konzole (22 %), pametne satove (12 %) i druge uređaje. Dnevno se ipak najviše vremena provede uz uređaje vezane za sport (10,4 sata), one namijenjene zdravstvenim potrebama (9,4 sata) te pametne satove (7,2 sata). Riječ je o značajnom povećanju korištenja u odnosu na prošlu godinu.

Čak 67 % ispitanika bilo bi zainteresirano za online plaćanje mobitelom, što je porast od 6 % u odnosu na zadnji val istraživanja u svibnju ove godine, ali i 6 % manje nego u studenom 2018. Aktualni rezultati govore da takav način plaćanja najviše zanima one s mjesečnim primanjima većim od 12.000 kn (79 %), ispitanike iz Slavonije (77 %), Like, Korduna i Banovine (75%) te mlade od 18 do 29 godina (72 %) i one bez primanja (72 %). Za plaćanje prislanjanjem mobitela uz POS terminal zainteresirano je 59 % ispitanika, a za plaćanje pomoću mobilne aplikacije njih 62 %. Vidljiva je razlika od zadnjeg vala istraživanja u svibnju ove godine kada je za ovakva plaćanja bilo zainteresirano tek oko polovine ispitanika. Ipak, valja napomenuti da su aktualni rezultati gotovo isti kao i u studenom prošle godine.

Plaćanje javnog prijevoza mobitelom (Foto: Thinkstock) (Foto: Thinkstock)

Plaćanje mobitelom najpoželjnija alternativa karticama

Pored nekih drugih alternativa platnim karticama, mobitel djeluje još popularnijim sredstvom plaćanja – u tom slučaju čak 71 % ispitanika odabralo bi mobitel umjesto nekog drugog uređaja ili metode. Štoviše, mladi od 18 do 29 godina bi u još većoj mjeri (79 %) za plaćanje koristili mobitel, dok su tome definitivno najviše skloni oni s najvišim mjesečnim primanjima (86 %). Općenito, ispitanici bi u manjoj mjeri odabrali neka druga sredstva i načine plaćanja kao što su osobna iskaznica ili putovnica (19 %), biometrijske karakteristike koje primjerice uključuje skeniranje otiska prsta ili rožnice oka (13 %), pametni sat (12 %), tablet (10 %) te implantat poput čipa (5 %). Zanimljivo je da se i tu ponovno najviše razlikuju odgovori ispitanika s najvišim primanjima – čak 40 % ih je spremno za plaćanje koristiti osobnu iskaznicu ili putovnicu, 23 % biometriju te iznimno visokih 20 % i implantat poput čipa. Međutim, ima i onih koji izuzev kartica nisu spremni koristiti niti jedan od navedenih načina plaćanja, a njihov broj nije zanemariv jer se radi o petini ispitanika.

Većina korisnika kartica (89 %) barem povremeno koristi svoje kartice prilikom online kupnje, a riječ je o povećanju od 4 % u odnosu na svibanj ove godine te 2 % u odnosu na studeni 2018. Svakog tjedna kartice u tu svrhu koristi 15 % korisnika kartica, dok 36 % to čini jednom do dva puta mjesečno. U oba slučaja radi se o povećanju za 7 %. Kartice pri online kupnji još nešto više koriste korisnici kreditnih kartica i onih s odgodom plaćanja, mladi od 18 do 29 godina, muškarci, visokoobrazovani te oni s višim prihodima.

Kartica Hrvati sve više plaćaju beskontaktno, a 62 posto želi plaćati mobitelom

Online kupci za plaćanje najčešće koriste debitne kartice (32 %), zatim PayPal (25 %) i kreditne kartice (23 %), a mnogo manje gotovinu prilikom preuzimanja dostave (8 %), internetsko bankarstvo (7 %) ili obročno plaćanje kreditnom karticom (4 %). Kreditne kartice za online kupnju koriste više stariji ispitanici, oni s višim prihodima te muškarci. PayPal također preferiraju slične skupine ispitanika – stariji od 40 godina i oni s mjesečnim prihodima iznad 9000 kuna. S druge strane, debitne kartice u ovom slučaju najčešće koriste mladi od 18 do 29 godina te oni s najnižim prihodima.

Glavni razlog za online kupnju i dalje je cijena, odnosno popusti i akcije (66 %), zatim ušteda vremena (60 %), mogućnost kupnje u bilo koje vrijeme (59 %), dostupnost određenih proizvoda isključivo online (57 %), veća ponuda nego u klasičnim trgovinama (55 %), dostava (44 %) te lakša usporedba cijena (40 %).

Beskontaktno plaćanje, ilustracija (Foto: Mastercard)

Kada je riječ o sigurnosti, neizbježno je pitanje autentifikacije plaćanja. Što se tiče same metode, točno polovica ispitanika odabrala bi PIN, više od trećine (37 %) skeniranje otiska prsta, a mnogo manji broj skeniranje rožnice oka (5 %), kod poslan SMS-om (5 %) ili prepoznavanje fizionomije lica selfie fotografijom (2 %). U odnosu na prošlogodišnje istraživanje, preferencija za korištenje PIN-a povećala se za čak 9 %, dok je interes za biometrijom pao za 5 %.

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju