Na nebu se vidio snažan bljesak, a rijetki su ga uspjeli i snimiti i zapravo snimili trenutak kada je u atmosferu ušao meteor. Snimljen je i iznad Učke. Autor videa nam kaže da su uz bljesak čuli i eksploziju. Nakon toga je ostao ovaj dimni trag.
Izgaranje meteora se čulo i u Zagrebu. Sve to ukazuje, kaže nam Boris Štromar, predsjednik astronomskog društva u Zagrebu, riječ je doista o velikom svemirskom kamenu - odnosno bolidu. Još kad se vidi po danu ovako trag nekoliko trenutaka, podsjeća na mini verziju one eksplozije u Čeljabinsku. Srećom nije bilo tako jer bi bilo ozlijeđenih, ali eto možemo se pohvaliti da su se malo i nama zatresli prozori, kazao je Štromar.
Pa su građani mislili da je potres. I zabrinuto zvali seizmološku službu na PMF-u koja je zabilježila podrhtavanje. Nisu tipični valovi kao što vidimo kod potresa, znamo da se nešto neobično dogodilo. Konkretno Puntijarci na Medvednici, tu u Zagrebu, te Loboru malo sjevernije, smo vidjeli nešto baš u vremenu kad je opažen meteor u atmosferi, kazala je seizmologinja Marija Mustač.
Točnu lokaciju na koju je pao teško je utvrditi
Građani su zvali i 112, deseci poziva na zagrebačkom području, ali i u Pazinu, Krapini, Sisku i Šibeniku. Bljesak su vidjeli i piloti u avionu.
No točnu lokaciju gdje je meteor pao teško je utvrditi. U traganje je krenuo i HGSS. Imali smo jednu konkretniju informaciju s područja Svete Nedelje, i tamo je upućena ekpia HGSS, oni su pretražili teren s dronovima, s termokamerama ali zasad nisu ništa našli, otkriva načelnik sektora 112 Davor Spevec.
Astronom Boris Štromar kaže da vjerojatno nema ostataka. Iako bi im oni da se nađu na zemlji - puno značili. Kao doslovno da netko donese uzorke s mjeseca, Marsa čak jer ima meteorita koji su došli s Mjeseca ili Marsa, tako da puno možemo naučiti o sunčevom sustavu, objašnjava. No u ovakvoj situaciji kada se ne zna ni točna lokacija - možda je lakše dobiti na lotu nego pronaći meteroit.
Ovakav pad meteorita rijetka pojava
Ekipa Dnevnika Nove TV posjetila je zvjezdarnicu u Višnjanu gdje su razgovarali s astronomom Koradom Korlevićem koji je otkrio sve što trebamo znati o tom fenomenu.
Koliko je rijetka ta pojava da se vidi po danu i tako snažno čuje?
Superbolidi su u stvari - rijetki. Ovo što je bilo danas u jutarnjim satima u zapadnoj Hrvatskoj je nešto što se svakih desetak godina događa. S tim da je u ovom slučaju bilo neobično rijetko - brzina tog tijela.
Uspjeli smo u međuvremenu dobiti snimke koje su ljudi napravili i objekat je puno brži nego što smo očekivali. I eksplozija koja je proizvela onaj zvuk i seizmičke zapise je bila toliko jaka da je, u principu, uništila objekat.
Očekivani pad meteorita na granici između Hrvatske i Slovenije, u ovom slučaju, otpada. U narednih nekoliko dana padat će prašina koja je nastala u toj ekploziji. I, naravno, znat ćemo puno više kada se bude analiziralo seizmičke zapise.
Dakle, ne zna se njegova točna lokacija. Što se o njemu zna?
Znamo da više ne postoji. Znamo da je to sada 20 ili 30 kilograma prašine koja lagano pada prema Zemlji, znamo da postoje zapisi na mnoštvu seizmografa i da ćemo te podatke skupiti i onda će se moći izračunati i snaga i ukupna masa, točna lokacija.
Ono što znamo - to je da je u atmosferu ušao negdje kod Ogulina i da je išao prema Zagrebu. Prema zapisima očevidaca - eksplozija je bila jaka. Očekujemo da će čak i sustav za praćenje nuklearnih eksplozija zabilježiti tu eksploziju.
U slučaju pronalaska prašine, što bi se iz nje moglo saznati?
Nije lako, zato što ima vjetra. Da bi mogli uloviti tu prašinu, morali bi imati anticiklonu i ta dva dana da vjetrovi ne pušu. Vidimo iz snimaka koji su nam ljudi poslali da su vjetrovi rastrgali sam oblak prašine koji je ostao.
Može se napraviti dio kemijskog sastava, ali po brzini i načinu eksplozije znamo da je kometski materijal, da nije na Zemlju došlo nešto krupno.
Kažete da se radi o rijetkosti. Možemo li u budućnosti očekivati još takvih bolida?
Mi se nadamo da ne većih od toga, zato što su veći problem. Veći se u povijesti spominju kao Sodoma i Gomora, kao biblijski potop. No, tih malih, površinskih, svakih deset godina. U Rusiji je to gotovo svaki tjedan.
Znamo li otkud je ovaj bolid stigao?
Po brzini - vjerojatno sa zvijezde Repatice.
Zna li se udaljenost?
Ne, to ćemo morati sačekati par dana.
Kako razlikovati ostatak od bolida, ako netko pronađe, od običnog kamenja?
Da je bio malo sporiji, onda dolje može pasti, u ovom slučaju, nakon te eksplozije, bilo bi veličine oraha, veličine lješnjaka i to kamen jako, jako crne boje. Znači - gotovo kao čađa.
Kad bi pojedinosti o njemu mogli saznati?
Nakon što se skupe svi podaci, potrebno je vrijeme za obradu podataka. Prvi podaci mogli bi biti poznati već kroz tjedan dana.
Za zadnje podatke potrebni su mjeseci. Skupit će se mikrobarografski zapisi, američka veleposlanstva imaju svoje uređaje za mjerenje nukelarne eksplozije i kad se to sve skupi, onda će biti znanstveni članak o tom superbolidu iznad zapadne Hrvatske.
Koliko je ostataka meteora sačuvano u Hrvatskoj?
Mi smo jako puno toga izgubili jer nije postojala kultura da se oni čuvaju.
Kad je prije šezdesetak godina kod Dubrovnika pala kiša meteorita, samo je jedan sačuvan i nalazi se u Prirodoslovnom muzeju u Zagrebu. Tamo je bilo stotine kilograma koje su pale po molu i po moru i nisu nikad skupljeni.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
