Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) u srijedu je obilježila 20. europski dan zaštite osobnih podataka, održavši konferenciju o njihovoj zaštiti u sustavima umjetne inteligencije (AI), na kojoj je istaknuto da AI zahtijeva dodatnu pažnju i mjere za sigurnost tih podataka.
Konferencija je u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici okupila brojne sudionike iz javnog i privatnog sektora, koje je ravnatelj AZOP-a Zdravko Vukić, ujedno i potpredsjednik Europskog odbora za zaštitu podataka, podsjetio da je taj dan proglašen 28. siječnja 2006., i otada se obilježava diljem Europe, pa tako i u Hrvatskoj u organizaciji AZOP-a.
Otkako AI globalno raste AZOP se, po riječima Vukića, intenzivno bavi i time u sklopu Opće uredbe GDPR, s glavnim ciljem zaštite hrvatskih građana i njihovih osobnih podataka.
Hrvatska na 6. mjestu u EU po broju izrečenih kazni
Zaštita nije na zadovoljavajućoj razini i činimo sve što možemo da voditelje obrade podataka educiramo da to rade u skladu s GDPR-om, te smo, pogotovo za manje tvrtke koje nemaju dovoljno novca, razvili i virtualnog asistenta Olivia, koji besplatno putem 15 modula omogućava voditeljima obrade, tvrtkama i organizacijama da se usklade sa GDPR-om. Bilo je i velikih, koji se nisu usklađivali, pa smo izrekli i mnoge kazne, istaknuo je Vukić.
Naveo je da su samo prošle godine izrekli neke od najdrastičnijih kazni, 13 upravno-novčanih u visini od gotovo 7 milijuna eura, čime je Hrvatska na 6. mjestu na razini EU-a. Kako je Vukić naglasio, ispred su 'samo' velike zemlje poput Njemačke, Italije, Španjolske i sl., koje imaju puno više sredstava i ljudi koji se bave time, za razliku od AZOP-a, koji će zasigurno trebati pojačanje s obzirom na AI i tehnološke i društvene promjene koje s time dolaze.
Za izrečene kazne kazao je da potvrđuju da voditelji obrada podataka nisu još dovoljno usklađeni s GDPR-om te smatra da još uvijek ima dovoljno posla u prevenciji zaštita osobnih podataka građana.
Naveo je i da su u zadnjih pet godina, otkako je na čelu AZOP-a, izrekli 98 upravnih novčanih kazni u visini većoj od 16 milijuna eura, a naplaćeno je više od 70 posto, što, po njemu, pokazuje efikasnost rada tima u toj agenciji.
Nažalost, oni kojima je primarni 'core' biznis obrada osobnih podataka klijenata, bilo da su to banke, telekomi, agencije za naplatu potraživanja, kladionice, osiguravatelji ili drugi, moraju to raditi u skladu s GDPR-om, koji je sad već u punoj primjeni osam godina. Organizacije moraju shvatiti da moraju biti usklađene, pogotovo one koje imaju dovoljno financijskih sredstava da poduzmu sve tehničke i organizacijske mjere za to, poručio je Vukić. Za građanstvo je rekao da su sve svjesniji toga, čemu je pridonio i AZOP, odgovarajući na njihove brojne upite za zaštitu prava.
Digitalni omnibus
AZOP je aktivan i na međunarodnoj sceni te daje svoj doprinos, primjerice, i u izmjenama GDPR-a, koje je u studenome 2025. predložila Europska komisija (EK).
EK je predložila izmjene niza ključnih propisa u području digitalne regulacije, uključujući i izmjene GDPR (Opće uredbe o zaštiti podataka) i Akta o umjetnoj inteligenciji, objedinjene u okviru tzv. Digitalnog omnibusa. Iako su najavljene izmjene usmjerene na pojednostavljenje regulatornog okvira i poticanje razvoja inovacija te digitalnoga gospodarstva, istodobno otvaraju i važna pitanja o očuvanju visoke razine zaštite osobnih podataka koju građani EU-a danas uživaju, rekao je.
Među tim izmjenama, kaže, ima dobrih, ali i onih s kojima se u AZOP-u ne slažu, primjerice s redefiniranjem pojma osobnog podatka, koja bi zapravo promijenila opseg opseg primjene te opće uredbe. U predstojećim pregovorima i sastancima to neće podržati, kao ni druge izmjene koje narušavaju opseg tih prava, dok će se zalagati za one koje potiču inovacije i pravnu sigurnost.
AI je ipak 'samo' alat i tehnologija koja treba služiti ljudima
Prodekan varaždinskog fakulteta FOI Zlatko Stapić naglasio je važnost suradnje sa AZOP-om te izrade alata za odgovorno korištenje AI-ja, dok je odvjetnica i znanstvenica Ema Menđušić Škugor rekla da oko AI-ja ima dosta podijeljenih stavova, od toga da neki misle da će zamijeniti ljude, do toga da ju mnogi vide i kao priliku za povećanje produktivnosti, uz istodobno 'prikazivanje' puno primjera gdje griješi.
Da ste nekoliko modela AI-ja pitali što je veće, 0,9 ili 0,10, rekli bi vam da je 0,10 jer 10 prepoznaje kao veći broj, pa i stoga mislim da smo još malo daleko od toga da će nas zamijeniti. Ipak, ne možemo zanemariti utjecaj koji ta tehnologija ima na građane, zakonodavstvo, sudstvo, biznis i ostalo. Bitno je shvatiti da je to tehnologija i alat koji treba služiti ljudima, a ne neka osoba ili sl. I koliko god se neki alat AI-ja čini pametnim, i koliko god vam primjerice u razgovoru podilazi ipak je važno osvijestiti da je to programirano i treba uzimati s rezervom, upozorila je Menđušić Škugor.
Strah od AI-a smatra donekle opravdanim, jer je to izuzetno moćan i koristan alat koji može jako naštetiti i privatno i poslovno ako se ne koristi pravilno, jer AI i "puno griješi, puno halucinira i o tome nikada neće ništa reći".
Iznijela je i podatke iz istraživanja američkog MIT-a iz 2025. koje pokazuje da 95 posto organizacija koje su implementirale AI trenutno od toga nemaju neke naročite koristi, a svega pet posto organizacija u svijetu ostvaruje milijarde o kojima slušamo i čitamo, dok istodobno puno ljudi već tvrdi da im je AI pomogla u individualnoj produktivnosti.
