Znanstvenici i liječnici ne odustaju od pokušaja da u što skorije vrijeme i na što bolji način shvate stanje koje nazivaju dugotrajnim COVID-om među pacijentima kod kojih dugotrajni simptomi bolesti traju i nekoliko mjeseci nakon oporavka od zaraze koronavirusom.
Osobe koje su oboljele od dugotrajnog COVID-a često kažu da osjećaju neprestani umor, da ih muče glavobolje i 'magla u glavi' koja se manifestira smanjenjem fokusa, koncentracije, pamćenja, budnosti i pronalaženja riječi tijekom razgovora. Simptomi 'moždane magle' uključuju i zaboravnost te tjeskobu, zbunjenost i probleme sa spavanjem. Ova stanja pacijenti počinju osjećati otprilike četiri tjedna nakon akutne bolesti, rekao je dr. Alfonso Hernandez-Romieu, član tima koji prati posljedice covida u američkom Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), a prenosi CNN.
Rezultati studije koja je nedavno objavljena u časopisu Lancet ukazuju na to da od 1733 pacijenata koji su bili hospitalizirani zbog posljedica koronavirusa u kineskom gradu Wuhanu, njih 76 posto i šest mjeseci nakon završetka bolesti još uvijek osjeća bar jedan simptom bolesti.
Liječnici su ustanovili i da težina bolesti u slučaju COVID-19 ima malo utjecaja na to hoće li se kod pacijenata razviti dugotrajni COVID simptomi, rekao je Hernandez-Romieu.
Jedan od najčešćih simptoma - moždana magla
Dr. Allison Navis, docentica na Medicinskom fakultetu Icahn u Mount Sinaiju u New Yorku, kaže da je jedan od najčešćih simptoma dugotrajnog COVID-a upravo 'moždana magla'.
Moždana magla je simptom. To nije dijagnoza i kod različitih ljudi različito se manifestira. Često je to kombinacija problema s kratkotrajnim pamćenjem, težom koncentracijom ili poteškoćama u pronalaženju riječi tijekom razgovora.
Dr. Navis kaže kako se čini da nema jasne povezanosti između razvoja moždane magle i težine bolesti kada je COVID posrijedi te da se ona ne povezuje ni s pacijentovim godinama ili ostalim zdravstvenim čimbenicima rizika.
Liječnica je rekla da su njezini kolege simptome zamijetili i među mlađim pacijentima, uključujući djecu i adolescente koji su preboljeli tek blagi oblik koronavirusa i nisu imali nikakve prateće bolesti.
S obzirom na izostanak šire dijagnoze i plana liječenja pacijenata koje boluju od dugotrajnog COVID-a, liječnici nastoje utjecati na specifične simptome, rekla je Navis.
Kada je posrijedi moždana magla, tu nažalost nemamo odgovarajućeg načina liječenja za nastale kognitivne promjene, kazala je.
Korisne razne tehnike disanja i meditacije
Ako problem predstavlja simpatički nervni sustav koji regulira brojne fiziološke procese i kod kojeg se regulacija odvija autonomno bez kontrole svijesti, dr. Navis je kazala da u liječenju mogu biti korisne razne tehnike disanja i meditacije.
Kada su posrijedi ostali problemi povezani s nervnim sustavom, liječnica kaže da bi vrlo korisna mogla biti pojačana nadoknada tekućina.
Pacijentima koji pate od pojačanog umora savjetuje polagane vježbe te ističe da pritom ne bi trebali činiti bilo što zbog čega bi se nakon vježbi mogli osjećati lošije. Istaknula je i da bi trebali pokušati dovoljno spavati te voditi računa o svojem mentalnom zdravlju.
Da bi što bolje definirali i razumjeli dugi COVID stručnjaci CDC-a surađuju s Nacionalnim institutom za zdravlje i Svjetskom zdravstvenom organizacijom.
Premda još uvijek ne znamo što točno uzrokuje navedene simptome i znamo da za pacijenta predstavljaju velik problem, zamjećujemo da se oni s vremenom ipak dobro oporavljaju, zaključila je dr. Navis.
