Europska komisija je u četvrtak predložila Akt o gigabitnoj infrastrukturi kako bi se riješio problem sporog i skupog uvođenja osnovne fizičke infrastrukture za rad naprednih gigabitnih mreža.
Riječ je o uredbi koja bi trebala biti odgovor na sve veću potražnju za bržom, pouzdanijom i podatkovno intenzivnom povezivošću što je ključno za dostupnost novih usluga koje se temelje na novim tehnologijama, kao što su računalstvo u oblaku, umjetna inteligencija, podatkovni prostori, virtualna stvarnost i metaverzum.
Prijedlog uredbe između ostaloga predviđa da se sve nove zgrade ili zgrade na kojima je provedena veća rekonstrukcija, osim u opravdanim slučajevima, instalira optička mreža kako bi građanima bile dostupne najbrže usluge povezivosti.
Prema tom prijedlogu, radovi mrežnih operatora na izgradnji osnovne fizičke infrastrukture, kao što su kabelski kanali i stupovi, na koje nerijetko otpada i do 70 posto troškova uvođenja mreže, bit će koordiniraniji, a relevantni dionici imat će pristup toj infrastrukturi.
Komisija je također pokrenula javno savjetovanju u kojem želi dobiti odgovore svih dionika na pitanje koje su vrste infrastrukture potrebne Europi da bi u narednim godinama održala korak s transformativnim tehnološkim razvojem i imala kontrolu nad svojom digitalnom transformacijom.
U okviru savjetovanja traže se i mišljenja dionika o tome na koji se način u cijeloj Uniji mogu pravodobno mobilizirati ulaganja potrebna za uvođenje takve infrastrukture.
Jedan od takvih dionika je i organizacija koja zastupa interese operatera mobilnih mreža širom svijeta - GSMA.
U svijetu koji postaje sve digitalniji, budući gospodarski uspjeh i društveni razvoj Europe ovisit će o održivom ulaganju u napredne komunikacijske mreže. Pozdravljamo početak konzultacija. Ispravno je da se Komisija usredotočuje na realnost današnjeg digitalnog gospodarstva u razmatranju načina za širenje budućih inovacija i ulaganja unutar Europske unije, za dobrobit svojih građana i poduzeća, istaknuo je John Giusti, glavni regulatorni službenik u GSMA-u,
Danas samo nekolicina tvrtki stvara više od polovice ukupnog prometa koji se odvija preko europskih mreža. Eksponencijalni rast ovog prometa zahtijevat će sve više ulaganja u mrežu. Vjerujemo da je pošteno da tvrtke koje proizvode najveće količine prometa na europskim mrežama trebaju doprinijeti potrebnom ulaganju u infrastrukturu. Taj teret ne bi trebao u potpunosti pasti na leđa europskih potrošača i tvrtki. Također pozdravljamo predloženi 'Zakon o gigabitnoj infrastrukturi', koji bi trebao poslužiti kao učinkovit paneuropski instrument za ubrzavanje uvođenja mreže smanjenjem administrativnih prepreka i troškova. Djelovanje je imperativ. Bez novog pristupa, Europa je izložena riziku da ne ispuni svoje dogovorene ciljeve Digitalnog desetljeća, na štetu europskih građana, dodao je.
Velike europske telekom kompanije poput Deutsche Telekoma, Orangea, Telefonice već godinama traže da tehnološke tvrtke kao što su Amazon, Microsoft, Netlix, Facebook ili Apple na koje otpada više od polovice internetskog prometa, snose dio troškova za izgradnju infrastrukture, a one pak tvrde da bi to bi zapravo bio porez na internet koji bi ugrozio neutralnost internetske mreže.
Nakon javnog savjetovanja koje će trajati 12 tjedana, Komisija će vjerojatno izići sa zakonodavnim prijedlogom.
