Na izvanrednoj sjednici Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta u petak je održana razmjena mišljenja s povjerenikom za unutarnje tržište Thierryjem Bretonom o novom digitalnom paketu u kojoj je sudjelovao i hrvatski zastupnik Tomislav Sokol, član odbora i izvjestitelj europskih pučana za politike tržišnog natjecanja.

Razmjena mišljenja u nadležnom odboru Europskog parlamenta uslijedila je samo tri dana nakon što je Europska komisija predstavila prijedlog zakonodavnog paketa koji se smatra najznačajnijom reformom digitalnog sektora u zadnjih dvadeset godina.

Direktiva o elektroničkoj trgovini donesena je prije punih 20 godina i ona više ne odgovara izazovima modernog vremena u području elektroničke trgovine. Kad se donosila Direktiva o elektroničkoj trgovini, aplikacije koje danas koristimo nisu postojale, a najpopularnija internetska sučelja bila su tek u fazi planiranja i razvoja. Kao odgovor na naše Izvješće o digitalnim uslugama i u sklopu Europske digitalne strategije, Europska komisija predstavila je ovaj tjedan zakonodavni prijedlog digitalnog paketa, kazao je Sokol, navodi se u priopćenju Ureda za odnose s javnošću EPP-a.

Sokol je pojasnio detalje paketa koji se sastoji od dva zakonska prijedloga, Akta o digitalnim uslugama i Akta o digitalnim tržištima.

Prva inicijativa odnosi se na jačanje i dovršetak jedinstvenog digitalnog tržišta. U tom smislu, kroz zakonodavni postupak nastojat će se odgovoriti na suvremene digitalne izazove u vidu jačanja odgovornosti digitalnih platformi kako bi se spriječilo širenje lažnih informacija, uredilo ciljano reklamiranje proizvoda i usluga na platformama, ali i reguliralo govor mržnje na internetu, kazao je.

Druga inicijativa odnosi se na činjenicu da su se kroz godine pojavile internetske platforme koje su zauzele snažan monopolski položaj i koje onemogućuju drugim 'igračima' na tržištu da ostvare svoj puni potencijal. Prevladava stajalište da takvi uvjeti na digitalnom tržištu ne pridonose poticanju inovativnosti poduzetnika, a potrošače lišavaju izbora. Na digitalnom tržištu Europske unije sudjeluje preko 10.000 digitalnih platformi, a čak 69 posto prihoda digitalnih platformi koncentrirano je kod samo sedam subjekata. Dakle, novim regulatornim pristupom koji se temelji na prethodnom učinku zaštitit ćemo naše male i srednje poduzetnike i omogućiti im razvoj poslovanja neovisno o mega-platformama. To će zajamčiti poštenu tržišnu utakmicu, objasnio je.

Prema prijedlogu EK, novčane kazne koje bi se mogle izricati sistemskim internetskim platformama zbog nepoštivanja novih pravila mogle bi iznositi i do visine od 10 posto njihova godišnjeg prometa na svjetskoj razini, ističe se u priopćenju.

Europska komisija je 2019. izrekla novčanu kaznu Googleu u iznosu od 1,49 milijardi eura zbog zloupotrebe vladajućeg položaja na tržištu. Komisija je tako od 2017. izrekla Googleu novčane kazne zbog kršenja protumonopolskih pravila u ukupnom iznosu od 8,25 milijardi eura.

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju