Nužno je ograničiti moć velikih internetskih kompanija kako bi se za mala i srednja poduzeća osiguralo pravednije tržište, ali i zaštitili korisnici, složili su se europarlamentarci u utorak u raspravi o Aktu o digitalnim tržištima.
Zastupnici su na posljednjoj plenarnoj sjednici ove godine raspravljali o uredbi kojom bi se trebali zabraniti nepošteni uvjeti koje nameću platforme koje su postale ili za koje se očekuje da će postati nadzornici pristupa, odnosno tvrtke koje zauzimaju jake gospodarske i posredničke položaje i imaju zamjetan utjecaj na tržištu. Cilj uredbe, o kojoj će europarlamentarci glasati u srijedu, je i korisnicima osigurati pristup širokom izboru proizvoda i usluga na internetu.
Ne želimo da si poduzeća kupuju tržište. Želimo da se tržište osvaja dobrim idejama, izjavio je pučanin iz Njemačke Andreas Schwab, izvjestitelj Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača.
Dodao je i da će ova uredba imati odjeka i izvan Europe i da neće pomoći samo europskim građanima, već se sada izvoziti i „širiti svijetom“.
Francuska zastupnica Stéphanie Yon-Courtin iz redova liberala rekla je da treba ponovo razmisliti o korištenju podataka koji „nisu monopol nekolicine privatnih platformi“.
Postali smo previše ovisni o velikim platformama, o njihovim uvjetima korištenja, o njihovoj volji, o njihovom nadzoru pristupa platformama, dodala je Yon-Courtin.
Pojavili su se neki vrlo veliki akteri, koji su postali vrlo moćni i koje nitko ne nadzire. Takve velike internetske platforme, koje koristi više od 10 posto stanovništva EU-a, 45 milijuna korisnika, smatrat će se nadzornicima pristupa za koje će vrijediti posebna pravila.
Thierry Breton, povjerenik Europske komisije za unutarnje tržište, naglasio je da zakonodavstvo ne ide „protiv niti jednog poduzeća ili zemlje“.
Moramo biti jasni: velike platforme su zauzele kontrolu nad digitalnim tržištem i smanjile izbor za naše sugrađane, kazao je Breton pa dodao će se zabraniti zlonamjerno korištenje platformi.
Izvršna potpredsjednica Komisije Margrethe Vestager, nadležna za "Europu digitalnog doba", rekla je da je riječ o složenom prijedlogu, no da je njegov cilj vrlo jednostavan.
Želimo da tržišta budu otvorena, da omogućavaju konkurenciju svim poslovnim subjektima, pojasnila je Vestager.
Do sada se Komisija borila protiv dominantne pozicije internetskih divova poput Googlea, Facebooka ili Amazona tužbama za kršenje pravila tržišnog natjecanja. No to se pokazalo prilično neučinkovitim, u prvom redu jer to znači da se reagira kada je prekršaj već učinjen, a osim toga ti postupci traju vrlo dugo.
Socijalistkinja Evelyne Gebhardt iz Njemačke naglasila je da će uredba „srezati veliku moć digitalnih poduzeća“, koja je u posljednjih nekoliko godina značajno porasla nauštrb malih.
Imamo nadzornike pristupa koji privilegiraju određene korisnike, ograničavaju pristup digitalnom području, izjavila je Gebhard.
Pritisak lobista
Hrvatska zastupnica iz kluba socijalista Biljana Borzan, za Hinu se osvrnula na Google koji je „favorizirao svoje sestrinske firme“ pri prikazivanju rezultata pretraživanja.
Vi ukucate određeni pojam i onda vam sestrinske firme Googlea iskaču kao prvi linkovi, to će sada biti zabranjeno. Neće biti nelojalne konkurencije, omogućit će se svakome jednak pristup, dodala je Borzan.
Dodala je da se ljudi često žale da ih se prati nakon što su pokazali interes za nečime na internetu.
Kasnije im se stalno pojavljuju i iskaču oglasi koji se tiču te teme, izjavila je Borzan.
Od takve vrste oglašavanja dolazi „danas 98.5 posto prihoda Facebooka i 83.3 posto prihoda Googlea" pa je pritisak lobista na zastupnike prilikom rada na ovoj uredbi bio velik, napomenula je Borzan.
Kada se radi o moćnim igračima koji zarađuju velike novce, onda je zaista pritisak jak i to je nešto s čim smo se mi naučili nositi, objasnila je.
U raspravi je također rekla da je prošlo 20 godina od posljednje regulacije interneta, koji se u međuvremenu značajno promijenio.
Za neke je postao veliki izvor profita, a za neke velika prijetnja, izjavila je Borzan.
Osobni podaci maloljetnika, prema prijedlogu zakona, ne bi se trebali koristiti za komercijalne svrhe poput ciljanog marketinga, što je Borzan pozdravila.
Veliki doseg prijedloga je interoperabilnost, gdje se građani neće morati primoravati da preuzimaju određene aplikacije samo zato što ih njihov kontakt ima, rekla je Borzan.
Hrvatski zastupnik iz redova pučana Tomislav Sokol, za Hinu je izjavio da su velike kompanije zauzele dobru startnu poziciju koju sada koriste da bi spriječile "druge igrače da dođu na tržište".
Recimo primjer Spotifya, kojemu upravo ti nadzornici pristupa, koji pružaju vlastite, slične usluge, na neki način otežavaju da uđe na tržište te da njima konkurira, pojasnio je Sokol.
Dodao je i primjer tvrtke Apple, odnosno njezinog uređaja iPhone, za koji je rekao da su "vrlo često puno veći troškovi, puno teže je doći do neke druge aplikacije koja nije njihova izvorna, puno teže ćete dobiti da radi upravo na njihovom aparatu, nego što su njihove vlastite aplikacije".
Talijanska zastupnica Alessandra Basso iz redova krajnje desnice, zastupničkog kluba Identitet i demokracija, rekla je da je prijedlogom samo „na pola zadovoljna“.
Izvorni prijedlog Komisije nadzornicima pristupa smatrao je one tvrtke koje u Europskom gospodarskom prostoru ostvare prihod od 6.5 milijardi eura godišnje. Parlament predlaže da se ta granica podigne na 8 milijardi.
Mislim da je prijedlog Komisije bio širi i davao šire mogućnosti i zaštitio potrošače, posebno za budućnost gdje se širi to tržište. Mi moramo znati što rade ta trgovačka društva i kako brzo rastu, kazala je Basso.
