Revolucionarni ultratanki tranzistor obećava bržu, izdržljiviju elektroniku, potencijalno transformirajući uređaje poput pametnih telefona, prijenosnih računala i podatkovnih centara s revolucionarnom učinkovitošću i otpornošću.
Tranzistori, inače temelj svakog elektroničkog uređaja, rade pohranjujući i obrađujući podatke u binarnom stanju 'uključeno' ili 'isključeno', prebacujući se tisućama puta u sekundi. Najnoviji dizajn ističe se brzinom, veličinom i otpornošću na habanje. Ako se njihova proizvodnja poveća na industrijsku razinu, to bi moglo dovesti do bržih, robusnijih strojeva, ističu autori studije koja je objavljena u časopisu Science.
Karakteristike tranzistora
U našem laboratoriju prvenstveno se bavimo fundamentalnom fizikom. Ovo je jedan od prvih, i možda najdramatičnijih, primjera kako je osnovna znanost dovela do nečega što bi moglo imati veliki utjecaj na primjenu u stvarnom svijetu, kaže Pablo Jarillo-Herrero, fizičar s MIT-a.
Uređaj je napravljen od novoizumljenog ultratankog feroelektričnog materijala na bazi borovog nitrida. Kada se dovede električna energija, dva sloja materijala lagano se pomiču, mijenjajući raspored atoma bora i dušika. To čini tranzistore nevjerojatno brzima i tankima, utirući put kompaktnijoj, učinkovitijoj elektronici s boljom pohranom i procesorskom snagom.
Osim toga, minimalno fizičko trošenje od prebacivanja čini uređaj daleko izdržljivijim od trenutne flash memorije. Može se uključiti i isključiti najmanje 100 milijardi puta bez pokazivanja znakova istrošenosti.
Izazovi su evidentni, ali evidentan je i optimizam
Svaki put kad pišete i brišete flash memoriju, dolazi do degradacije. S vremenom se istroši, što znači da morate koristiti neke vrlo sofisticirane metode za distribuciju gdje čitate i pišete na čipu, napominje Raymond Ashoori, fizičar s MIT-a.
Autori navedenog istraživanja priznaju izazove u skaliranju svoje nove tehnologije na uređaje u stvarnom svijetu, ali ostaju optimistični u pogledu njezinog potencijala. Budući razvoj mogao bi čak istražiti pokretanje pomaka slojeva svjetlom umjesto električnom energijom.
Kada razmišljam o cijeloj svojoj karijeri u fizici, ovo je rad za koji mislim da bi za 10 do 20 godina mogao promijeniti svijet, smatra Ashoori.
Izvor: Science Alert
