Da se Zemlja, kao posljedica klimatskih promjena, sve više zagrijava, možemo osjetiti i sami. Ljeta su sve toplija i dulja, zime sve blaže. No, nova studija o ekstremnim klimatskim događajima otkriva kako je ovo tek početak velikih promjena.
Znanstvenici sa Massachusetts Institute of Technology (MIT) objavili su studiju u kojoj upozoravaju kako bi cijeli planet mogao postati veoma nestabilan zbog sve više temperature i globalnog zagrijavanja.
Kako ističu u svom istraživanju objavljenom u časopisu Science Advances, poslužili su se podacima o vremenskim uvjetima u proteklih nekoliko godina. Prije svega pregledavali su podatke o dugotrajnoj suši, rekordno visokim temperaturama, šumskim požarima i sve ekstremnijim olujama i zaključili kako je to direktna posljedica sve više globalne temperature do koje je došlo zbog visokih emisija CO2 koje proizvodi ljudska aktivnost.
No, isto su tako otkrili kako su se slični uvjeti već pojavljivali u Zemljinoj povijesti. Tako su otkrili da je tijekom kenozoika, nakon nestanka dinosaura, dolazilo do fluktuacija u klimi. U prijevodu, bilo je perioda koji su trajali tisućama ili desecima tisuća godina, tijekom kojih je temperatura rasla i tijekom kojih su bile ekstremne promjene u temperaturi (periodi ekstremno visoke koje slijede periodi ekstremno niske temperature).
Što točno stoji iza tih događaja, znanstvenici ne mogu sa sigurnošću reći. Smatraju da se radilo o cijelom nizu događaja koji su mogli potaknuti globalno zagrijavanje. Kao primjer navode vulkane koji su tijekom erupcija ispuštali velike količine CO2 u atmosferu, zbog čega je došlo do ubrzavanja određenih bioloških i kemijskih procesa koji su pak dodatno zagrijavali atmosferu.
Znanstvenici ističu kako je taj "toplinski utjecaj" kako ga nazivaju, nestao prije oko 5 milijuna godina - otprilike u vrijeme kad su se na sjevernoj polutki počele stvarati velike zalihe leda. Kako je led utjecao na promjene u klimi, znanstvenici još pokušavaju otkrili, no zato upozoravaju na scenarij koji bi nas mogao čekati ako se nastavi topljenje ledenjaka.
Led se na sjevernoj polutki smanjuje i mogao bi u potpunosti nestati kao posljedica ljudske aktivnosti. Naše istraživanje ukazuje na to da bi to moglo učiniti klimu na Zemlji puno podložnijom ekstremnom, dugotrajnom globalnom zagrijavanju, kakvi su bili u prošlosti, upozorio je voditelj studije Constatntin Arnscheidt sa MIT-a.
Znanstvenici su dodali i kako nije samo ljudska aktivnost ono što utječe na klimu. Otkrili su da je tijekom godina Zemljina orbita, koja tijekom putovanja oko Sunca postaje više ili manje eliptična, također ima utjecaj na klimatske uvjete na zemlji.
Nakon brojnih mulitiplikativnih modela i analiza promjene temperature na Zemlji, otkrili su kako takve promjene u orbiti mogu dovesti do predvidljivih i blagih promjena temperature.
Klima se zagrijava i hladi u skladu s promjenama u orbiti. No, sami ciklusi orbite utječu samo na blagu promjenu u klimi. Ali ako u obzir uzmemo multiplikativni model i umjerenom zagrijavanju dodamo taj dodatni efekt, dobijemo ekstremne uvjete koji se pojavljuju u isto vrijeme kao i ove promjene u orbiti, istaknuo je koautor studije, profesor geofizike na MIT-u, Daniel Rothman.
Autori upozoravaju kako njihova studija ukazuje na to da, kad ljudi utječu na sustav, primjerice emisijom velikih količina CO2 i tako povećavaju temperaturu atmosfere, cijeli ekosustav reagira i povećava taj učinak kroz dodatno i ekstremno povećanje temperature. A kad se Zemlja jednom zagrije, trebaju joj tisuće godina da se ohladi.
