Studija o morskim spužvama pokazala je da su globalne temperature možda rasle brže i počele rasti prije nego što se prethodno procjenjivalo, prema novom istraživanju.
Tim predvođen australskim znanstvenicima dobio je podatke o temperaturi oceana sačuvane u kosturima kalcijevog karbonata dugovječnih karipskih spužvi.
Istraživači su otkrili da je zagrijavanje u industrijskoj eri počelo sredinom 1860-ih, što je u skladu s onim što se moglo očekivati prema povijesnim zapisima, ali više od 70 godina ranije nego što sugeriraju zapisi iz mjerenja površinskih temperatura mora s brodova.
Profesor Malcolm McCulloch sa Sveučilišta Zapadne Australije rekao je da otkriće pokazuje da je globalno zatopljenje podcijenjeno za oko 0,5 stupnjeva Celzijevih, što znači da smo bliže nego što se mislilo "zaštitnoj granici" od 1,5 stupnjeva Celzijevih iznad predindustrijskih razina postavljenih 2015. Pariški sporazumom.
Međuvladin panel za klimatske promjene procijenio je da su prosječne globalne temperature porasle za 1,2 stupnja Celzija do 2020., a temperature su zapravo već bile 1,7 stupnjeva Celzija iznad predindustrijskih razina, rekao je McCulloch u izjavi objavljenoj u utorak.
Ako se sadašnje stope emisija nastave, prosječna globalna temperatura sigurno će prijeći 2 stupnja Celzija do kasnih 2020-ih i biti više od 2,5 stupnja Celzija iznad predindustrijskih razina do 2050., dodao je.
Mnogo brže stope zagrijavanja na kopnu u ovom trenutku, koje su također identificirane istraživanjem, dodatno su zabrinjavajuće, pri čemu se očekuje da će prosječne temperature kopna biti oko 4 stupnja Celzija iznad predindustrijskih razina do 2050. Ograničavanje globalnog zagrijavanja na najviše 2 stupnja Celzija sada je glavni izazov, zbog čega je još hitnije prepoloviti emisije do početka 2030., a svakako ne kasnije od 2040.
Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature Climate Change.
