Hrvati masovno žele u programere i maketingaše

Najveći interes polaznika programa obrazovanja za odrasle vlada za programima vezanim uz digitalni marketing i pripremu i provedbu projekata financiranih iz EU fondova, a kontinuirano najveći rast pokazuju programi osposobljavanja i usavršavanja za programiranje.

Martina Čizmić | 30.10.2018. / 14:51

Dodatno obrazovanje (Foto: Algebra) (Foto: Algebra)

Da u cijelom svijetu nedostaje IT stručnjaka, nije ništa novo. Mladi ljudi koji završavaju tehničke fakultete odmah se zapošljavaju, no što je sa starijima? Cjeloživotno obrazovanje i prekvalifikacije više nisu bauk, što pokazuje i sve veći interes građana za dodatnim programima obrazovanja.

Analiza koju je provela Algebra, pokazala je koji programi najviše privlače odrasle koji su spremni izdvojiti nekoliko mjeseci i novac ne bi li stekli novog ili dodatno znanje koje će im omogućiti lakše zapošljavanje.

Polaznici raznih vrsta programa obrazovanja primarno su pojedinci u potrazi za novim vještinama koje će im omogućiti napredovanje ili zaokret u karijeri. Samim time, ovakav Indeks poželjnosti pokazuje koje digitalno-poslovne vještine i znanja hrvatski građani danas smatraju ključnima te ih prepoznaju kao kompetitivnu prednost za napredovanje, promjenu karijere ili zapošljavanja.

Algebrin Indeks poželjnosti obrazovnih programa izračunat je temeljem podataka o gotovo 10.000 kandidata, koji su se tijekom posljednjih pet godina prijavljivali za razne programe formalnog obrazovanja iz područja poput: razvoja aplikacija, informacijskih tehnologija, internetskog marketinga, EU fondova, poslovnog razvoja i drugih područja. Indeks predstavlja relativnu brojku koja je u korelaciji s očekivanim interesom odraslih polaznika u dobi, ponajviše u dobi od 20 do 40 godina.

Upisuju se na tržištu tražena zanimanja

Developerski tj. programerski programi bilježe najstabilniji i kontinuirani raste zadnjih 5 godina što ne iznenađuje s obzirom na situaciju na hrvatskom i globalnom tržištu rada gdje su programeri trenutno jedan od najtraženijih profila sveukupno. Činjenica da je na vrhu interesa tehnologija poput Microsoft C# govori i o korelaciji između oglasa za posao, koje poslodavci objavljuju na portalima za zapošljavanje.

Uz bok programerima nalaze se i sistemski administratori, za koje su pojedinci jakom penetracijom usluga u oblaku mislili da se neće više toliko tražiti pa su prije dvije godine imali negativan trend, međutim sve veća potreba za integracijom raznih sustava u oblaku i novi nastavni kurikulumi, ponovno su lansirali ove programe u više sfere interesa.

Gledajući podatke zadnjih pet godina karijera u internetskom marketingu se pokazuje kao najpoželjnija – ljudima omogućuje ubacivanje u sasvim novi spektar poslova u marketinškim odjelima, agencijama ili tvrtkama, dok pojedincima otvara i odličnu priliku za samostalni (freelance) posao.

Programi obrazovanja vezani uz EU fondove doživjeli su svoj vrhunac interesa u 2015. godini i zatim je došlo do smanjenja interesa, no krajem pretprošle i početkom ove godine ponovno se dogodio nagli porast interesa, a vjerojatno potaknut i najavama novih zapošljavanja i sve češćih otvaranja poziva za prijavu na EU projekte.

Uz programe digitalnog obrazovanja, u proteklih nekoliko godina odrasli polaznici upisivali su ponajviše i usavršavanja te osposobljavanja iz područja graditeljstva, prometa i logistike, prerade i obrade drva te prehrane. Ovim podacima zasigurno su pridonijele i mjere aktivne politike zapošljavanja koje se provode radi popunjavanja radnih mjesta u turizmu i graditeljstvu.

Koprivničko-križevačka županija na vrhu

Aktivnost odraslih u obrazovanju prilično se razlikuje po regijama pa smo stavili u omjer broj pojedinaca koji su upisivali programe obrazovanja i broj stanovnika kako bismo dobili rang listu županija. Možda i iznenađujuće, na prvom mjestu po sudjelovanju u formalnom obrazovanju odraslih, zadnjih pet godina nalazi se Koprivničko – križevačka županija (3,35%), a TOP5 zaokružuju Požeško-slavonska županija (2,03%), Grad Zagreb (1,86%), Vukovarsko-srijemska (1,35%) i Međimurska županija (1,11%). U vodećih deset nalaze se još Brodsko-posavska (0,88%), Splitsko-dalmatinska (0,75%), Istarska (0,66%), Varaždinska (0,56%) i Primorsko-goranska županija (0,50%).

Zbog sve veće raznolikosti mogućnosti digitalnih karijera i činjenice da se digitalne karijere sve više razvijaju – kako u tehničkim, tako i dizajnerskim, marketinškim, administrativnim i drugim zanimanjima – Algebra tijekom listopada i studenog provodi besplatne radionice s predavačima i karijernim savjetnicima, u svojim centrima Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Pula, Varaždin i Dubrovnik.

Radionice su iznimno praktične i polaznicima će dočarati pojedine aspekte ovih karijera kroz teme poput: „EU fondovi - kako krenuti?“, „Web dizajn - do weba i nazad“, „Programiranje mobilnih Android aplikacija“, „Ma to je samo Photoshop“, „Moj prvi letak“, „Moja prva web stranica“, „WordPress i Search Engine Optimizacija za početnike“ i još desetak drugih. Za više informacija o radionicama, posjetite: https://www.algebra.hr/cjelozivotno-obrazovanje/

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti