Prema novom izvješću o digitalizaciji plaćanja koje je objavio Mastercard, a koje obuhvaća podatke za prošlu godinu, indeks digitalnih plaćanja za Hrvatsku iznosio je 61 na ljestvici od 100. Kada se te brojke uspoređuju s državama koje ulaze u opseg DPI-a (Austrija, Bugarska, Hrvatska, Grčka, Mađarska, Rumunjska i Srbija), treba naglasiti kako je Hrvatska ostvarila najbolji rezultat.
Ovaj rezultat dobiven je na temelju zbroja pojedinačnih rezultata za svaki od tri podindeksa koji su obuhvaćeni istraživanjem. Ti se podindeksi odnose na infrastrukturu, upotrebu i znanje potrošača. Kako je naglasila Tina Mirčeta, voditeljica poslovnog razvoja u Mastercardu u Hrvatskoj, indeks digitalnih plaćanja pomaže u kvantificiranju digitalizacije platnog prometa te olakšava praćenje razvoja i omogućuje usporedbu između zemalja koje sudjeluju u istraživanju. Također, ti podaci pomažu i u daljnjem unapređenju platnog ekosustava.
Najbolji rezultat Hrvatska je zabilježila na području infrastrukture - 74, pri čemu su bolje rangirane samo Grčka i Austrija. Ovaj je rezultat dobiven ponajviše zahvaljujući vrlo razvijenoj mreži plaćanja s računa na račun u Hrvatskoj (1,9 računa po odrasloj osobi u 2021.) i mreži kartičnog plaćanja (u 2021. u svakom kućanstvu postojale su 2,2 kartice po odrasloj osobi) koja učinkovito obuhvaća većinu odraslog stanovništva. Druga glavna komponenta stupa infrastrukture je zastupljenost digitalnih rješenja za plaćanje te na našem tržištu tu postoji prostor za rast, posebno za određene pokazatelje, poput dostupnosti mobilnih novčanika među lokalnim bankama izdavateljima i dostupnosti instant plaćanja
Prostora za rast ima i u podindeksu koji se odnosi na znanje i na kojem rezultat iznosi 52. Rezultat za Hrvatsku ukazuje na to da je potrošače potrebno dodatno obrazovati i izložiti alternativama digitalnog plaćanja. Ovdje je otkriveno da je 80% ispitanika čulo za plaćanje mobilnim novčanikom na POS uređajima, no samo je 21% njih upotrijebilo ovo rješenje za plaćanje. Također, podaci pokazuju da 58% potrošača zna da se kartice mogu upotrebljavati na internetu i u fizičkim trgovinama, a 75% njih zna kakvu ulogu ima CVC kod.
Najbolji rezultat u odnosu na sve države uključene u mjerenje ostvaren je u podindeksu uporabe i iznosi 55. Rezultat pokazuje da, iako se Hrvatska ipak kreće prema bezgotovinskom društvu, apetit za gotovinom i dalje ostaje visok. Podizanja gotovine na bankomatima 2021. dosegnula su iznos jednak 20% BDP-a, s omjerom između volumena transakcija na bankomatima i POS uređajima od 1,1 u 2021. Ipak, ovaj omjer je u silaznom trendu jer je 2017. iznosio čak 1,5.
