Hrvatski europarlamentarac Tomislav Sokol predstavio je na današnjoj sjednici Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (IMCO) amandmane koje uložio na Mišljenje o politici tržišnog natjecanja. Sokol je amandmanima zatražio strože sankcioniranje digitalnih platformi koje krše europska pravila tržišnog natjecanja, a za što je već u početnoj fazi ovog parlamentarnog postupka osigurao podršku političkih grupacija u Europskom parlamentu.
Moj prioritet je upozoriti na činjenicu da oni subjekti koji žele poslovati na europskom tržištu moraju poštovati pravila tržišnog natjecanja. S tim u vezi, sankcije koje su propisane europskim zakonodavstvom moraju biti: primjerene, proporcionalne i odvraćajuće. Samo tako sankcije mogu ispuniti svoju funkciju specijalne i generalne prevencije. Nažalost, posebno na europskom digitalnom tržištu, svjedoci smo da velike digitalne platforme kontinuirano krše pravila tržišnog natjecanja zbog čega se postavlja legitimno pitanje jesu li sankcije koje se izriču dovoljno odvraćajuće. Tako je Google, više godina za redom kažnjavan zbog kršenja pravila tržišnog natjecanja te mu je u razdoblju od 2017. Europska komisija izrekla novčane kazne zbog kršenja protumonopolskih pravila Unije u ukupnom iznosu od 8,25 milijardi eura. Očito je dakle, da se nekim subjektima više isplati plaćati novčane kazne nego se uskladiti s europskim regulatornim pravilima. Takva vrsta poslovanja je nedopustiva, ističe Sokol koji je zato ukazao i na važnost strukturnih sankcija te je pozvao Europsku komisiju da izvijesti Parlament o učinkovitosti primjene strukturnih sankcija u europskom pravu tržišnog natjecanja. Kad se novčanim kaznama ne može osigurati primjena europskog prava onda nam na raspolaganju stoje i strukturne mjere kojima se među ostalim može utjecati i na strukturu samog društva koje krši regulatorne obveze, objašnjava Sokol.
Upozorava i na anomalije koje su se javile na europskom digitalnom tržištu pojavom dominantnih digitalnih platformi, što se najbolje ogleda u činjenici da od 10.000 internetskih platformi, koliko ih sudjeluje na digitalnom tržištu Europske unije, sedam najvećih platformi ostvaruje čak 69% ukupnog prihoda u ovom sektoru.
Pokazatelji govore da takvo poslovno okruženje lišava potrošače izbora i smanjuje inovativnost europskih poduzeća, naročito onih malih i srednjih. Problem je i to što rast internetskih platformi nije pratilo i povećanje kvalitete pružanja usluga. Kako bismo zaštitili europske potrošače i osigurali pravednu tržišnu utakmicu, već pripremamo horizontalni zakonodavni akt kojim ćemo riješiti ove probleme. Ponosan sam što sam od početka dio tog postupka, zaključuje Sokol.
