HUP- Udruga informatičke i komunikacijske aktivnosti (HUP-ICT) na današnjoj je konferenciji za medije predstavila nove članove Izvršnog odbora koji su iznijeli strateške smjernice djelovanje i prioritete Udruge u budućem razdoblju, s naglaskom na razvoj hrvatske digitalne industrije i četiri tematske cjeline mapirane na Digitalni kompas digitalnog desetljeća EU-a, strateški dokument Europske komisije koji predstavlja viziju i smjernice do uspješne digitalne transformacije Europe do 2030.
Kako je istaknuto, digitalni kompas digitalnog desetljeća EU-a čine četiri glavne točke: vještine, sigurna i održiva digitalna infrastruktura, digitalna transformacija poduzeća te digitalizacija javnih usluga. HUP-ICT je stoga definirao krovnu stratešku smjernicu razvoja ICT industrije: „Ljudi i inovacije“ koju će nastojati adresirati kroz pet područja neophodnih za ubrzani razvoj ICT sektora, ali i društva u Hrvatskoj, koji bi trebali biti obuhvaćeni i Strategijom digitalne Hrvatske do 2030.
Svako od pet strateških područja vodit će jedan od članova Izvršnog odbora, koji je ujedno i dopredsjednik Udruge. Digitalna transformacija hrvatskoga gospodarstva i društva pripast će tako Ivanu Magliću, direktoru Calisto/Gartner Adriatic; Poticanjem razvoja radnih mjesta i tehnoloških vještina upravljat će Aleksandar Raić, potpredsjednik za transformaciju i ljudske resurse Infobipa; Partnerstvo s Vladom i EU institucijama vodit će Miroslav Kantolić, član izvršnog poslovodstva Ericsson Nikola Tesle; Povezivost i telekomunikacije Martina Dragičević, direktorica regulatornih poslova i EU fondova A1 Hrvatska, a o posljednjem područje Profiliranje i ustrojstvo udruge brinut će Vladimir Kosanović, direktor GlobalLogic Hrvatska. Koordinaciju za EU poslove vodit će Milly Doolan, direktorica Euronavigatora, dok će koordinaciju za suradnju sa znanstvenom zajednicom voditi Bojan Hadžisejdić, direktor Nephosa. Krajnji cilj svih pet radnih skupina i dvije koordinacije ubrzanje je procesa digitalne transformacije gospodarstva i društva te stvaranje suvremenijeg zakonodavnog i fiskalnog okvira poticajnog za ulaganja i inovacije.
Društvo i svijet mijenjaju se sve brže i u sve manje predvidljivim pravcima, a naša udruga je tu da ukazuje na svjetske trendove i pomaže donositeljima odluka oblikovati javne politike koje će pomoći ojačati malo i otvoreno hrvatsko gospodarstvo te potaknuti njegov oporavak od razdoblja nepovoljne ekonomske aktivnosti. Naše strateške radne skupine oformili smo upravo s tim ciljem – definiranjem ključnih smjernica za razvoj svih ostalih grana gospodarstva i društva kroz snažnije partnerstvo između tradicionalnih hrvatskih kompanija i ICT industrije te kroz izgradnju agilnije i fleksibilnije javne i državne uprave koja će poticajnim fiskalnim i regulatornim okvirom omogućiti privlačenje ulaganja, zapošljavanje i zadržavanje stručnjaka te realizaciju pilot projekata s ciljem disrupcije tradicionalnih poslovnih modela prema onima koji su inovativniji, otporniji i nositelji visoke dodane vrijednosti, istaknula je Jasminka Martinović, direktorica HUP-ICT udruge.
Podrška ICT sektoru u razdoblju krize i galopirajuće inflacije strateška je odluka koja nam može pomoći da se puno brže oporavimo od negativnih efekata recesije koja sve više prijeti hrvatskom gospodarstvu i društvu. ICT je jedini sektor koji u 2020. godini nije doživio pad kao ostatak gospodarstva te koji je i u pandemijskoj 2021. ostvario rast od čak 11%. Izvoz ICT sektora čini 28% ukupnih prihoda u hrvatskom BDP-u, a 34,7% svih ulaganja u istraživanje i razvoj dolazi upravo iz ICT kompanija. Istovremeno, u 2021. jedna smo od samo tri EU članice koja je doživjela pad u broju ICT stručnjaka i to za čak 2,8%. Iako se trenutno susrećemo s akutnim problemom rasta cijena energenata koji ne zaobilazi niti naše članice, ne smijemo zaboraviti niti kronični problem prevelikog opterećenja rada te alternativnih načina prihodovanja koji potiču poslodavce bez nastana u Hrvatskoj. Iz svega je evidentno da nam je, kao produžena ruka Digitalne strategije 2030, nužan i Nacionalni plan zadržavanja i privlačenja digitalnih talenata, koja će omogućiti zadržavanje visokokvalificiranih stručnjaka u zemlji čime će se ostvariti preduvjeti za rast i razvoj izvozno orijentiranih i međunarodno konkurentnih kompanija, omogućiti društvu brz i relativno bezbolan izlazak iz krize, izjavio je Hrvoje Josip Balen, predsjednik HUP-ICT-a i osnivač i suvlasnik Algebre.
Naglasili su kako se Hrvatska danas suočava s nezahvalnom situacijom – iako se i ostatak Europe bori s inflacijom i rastom cijena energenata, naše društvo svi ovi izazovi pogađaju još i snažnije jer za razliku od drugih tranzicijskih zemalja nismo iskoristili razdoblje od prestanka prethodne krize 2015. godine do danas da osnažimo one industrije koje nam mogu biti zamašnjaci u teškim i nepredvidivim vremenima. Ključne pokretače gospodarstva, pokazala je zadnja IMD ljestvica konkurentnosti, opterećuju visoko opterećenje rada, nefleksibilno tržište rada, nepovoljna investicijska klima i rigidan Zakon o poticanju ulaganja koji u svojoj trenutnoj formi sadrži previše administrativnih opterećenja i prepreka za investicije u digitalizaciju i industriju 4.0.
Iako smo po prvi puta otkad se konkurentnost mjeri prestigli Slovačku i Poljsku, predstoji nam razdoblje ozbiljnih reformi želimo li doseći zemlje poput Češke i Estonije, koje su završile proces industrijske i političke tranzicije i transformirale svoju industriju i javnu upravu u smjeru modernizacije, poručuju iz HUP-ICT.
Usprkos nepovoljnom okruženju na koje poduzetnici nisu mogli utjecati, ICT sektor je u protekloj godini ostvario prihod od gotovo milijun kuna po zaposleniku, što je najbolji rezultat u proteklih devet godina, dok je prosječna mjesečna neto plaća u ICT sektoru 60% veća od prosjeka hrvatskog gospodarstva. Naše smjernice mogu pomoći Hrvatskoj ući u top 5 tranzicijskih EU zemalja, za što nam je nužno potreban rast inovacijskog eko sustava u zemlji koji podrazumijeva integraciju STEAM-a u nacionalni obrazovni sustav, privlačenje i zadržavanje stručnjaka i inovatora, ubrzana gradnja mreže velikih kapaciteta za potpunu digitalnu transformaciju Hrvatske, smanjenje parafiskalnih nameta poput prava puta za telco infrastrukturu te prilagodbu sveukupnog regulatornog okruženja inovacijama. U ICT-u znanja i volje nam ne manjka, stoga očekujemo partnerski pristup od svih donositelja odluka u zemlji u daljnjoj provedbi ovih ciljeva kako bi se ostvarili željeni efekti Digitalne strategije RH do 2030., zaključio je Siniša Đuranović, zamjenik predsjednika HUP-ICT-a i stariji potpredsjednik Hrvatskog Telekoma.
Od ostalih prioriteta Udruge u narednom razdoblju istaknut je rad na osvještavanju i smanjenju utjecaja nelojalne konkurencije alternativnih oblika prihodovanja koje od Hrvatske umjesto zemlje inovacija stvaraju zemlju „iznajmljivanja“ pojedinačnih usluga bez dodane vrijednosti, zatim pokretanje programa Internacionalizacije kojim će se značajno olakšati zapošljavanje stranaca te dovođenje stranih studenata i strateško pozicioniranje „Digitalnih proizvoda i platformi” kao tematsko-prioritetnog područja u Strategiji pametne specijalizacije (S3). Osiguravanje poticajnog investicijskog okruženja posebno je važno za ubrzanje nacionalnog razvoja gigabitne infrastrukture i Nacionalnog plana za razvoj širokopojasnog Interneta 2021-2027.
