Ne naiđete često u ovom poslu na sugovornika s kojim možete raspravljati o nekoj temi satima ili danima. Često su njihovi odgovori veoma stručni i suhoparni. No, intervju koji smo imali priliku napraviti ovaj put zaista je poseban. "Uhvatili" smo IBM-ovog stručnjaka Namika Hrlea tijekom njegovog gostovanja na konferenciji u Zagrebu i s ovim Banjalučaninom koji je diplomirao na zagrebačkom PMF-u i magistrirao na FER-u, a u džepu nosi australsku i njemačku putovnicu, popričali o tehnologiji koja naš svijet mijenja danas, ali će ga i mijenjati u budućnosti.

U IBM-u ste posljednjih 20 godina i nosite titulu IBM Master Inventor. Što to točno znači?

"IBM Master Inventor" je priznanje koje se dobije na račun broja i relevantnosti patenata koje ste ostvarili tijekom svoje karijere, ali i zbog konstantnog inovatorskog rada, podržavanja i poticanja drugih. Važno je da su i vaši “sljedbenici” odnosno “nasljednici” jednako uspješni. Inovacija je zapravo kultura života i rada. Inovirati se može uvijek, ali morate biti ohrabreni i stimulirani da to radite. Upravo je zbog takve politike IBM ono što jest - 26 godina uzastopno najveći inovator u IT-u. Naime, samo u 2018. godini IBM-ovi inženjeri su generirali 9100 US patenata te smo vodeća kompanija u industriji u razvoju patenata na području umjetne inteligencije, računarstva u oblacima, sigurnosti te na području kvantnog računarstva.

Koliko je danas lako ili teško biti izumitelj?

Rekao bih da ima jedan općeniti odgovor na to pitanje i jedan specifičan za IBM. Možda bi se moglo pomisliti da je zaista sve izmišljeno i ako pogledate neka tradicionalna područja, na prvi pogled izgleda da su manje-više istražena do kraja. Međutim, naravno, nije tako. Ako se trudite i pristupate stvaranju sa strašću i predanošću, nećete imati problema sa stvaranjem inovacija. Pogotovo ako znamo da se stalno otvaraju novi pravci u znanosti i tehnologiji koji su nam još uvijek nepoznati i stvara se golemo područje otvoreno za inovacije. Zamislite samo kvantno računarstvo. To je toliko veliko područje koje je još uvijek na samom svom početku. Ili blockchain gdje inovacije stalno nastaju. Mislim da danas nije ništa ni lakše ni teže. Tako je uvijek bilo. Samo je potrebna strast, želja, otvorenost i znatiželja.

Naravno da vam uz sve to pomaže ako imate i platformu na kojoj se inovacije stvaraju. IBM ima takvu platformu, potiče nas da stvaramo inovacije koje će donijeti odgovore na složene probleme s kojima se tvrtke i pojedinci suočavaju. Inovativan rad i bogat portfelj patenata je preduvjet uspješne tehničke karijere. IBM tradicionalno njeguje radnu kulturu u kojoj se inovativan rad prepoznaje. Ukratko, mogućnosti stvaranja inovacija u praktički svim područjima su zaista goleme, a ako je tu još i platforma koja promovira inovativan rad, dobri rezultati su samo prirodna posljedica.

Namik Hrle i novinarka Zima (Foto: Danijela Radinković)

Među stotinama i tisućama patenata koje imate, možete li izdvojiti najdraži patent?

Nemoguće mi je izdvojiti jedan patent među tisućama koje su moje kolege napravile, mogu to samo pokušati napraviti među svojim patentima, a i to nije lako, svi su mi dragi. Za mene je možda najzanimljiviji jedan od mojih novijih patenata. Prvo zato što mi se čini da nudi rješenje jednog kompliciranog tehnološkog problema, a drugo zato što je patent vrlo zanimljiv s komercijalnog aspekta. Naime, već duže vremena različite tvrtke pokušavaju napravi sustav za bazu podataka koji istovremeno pruža odlične performanse i za transakcijske i za analitičke aplikacije. Kod klasičnih sistema ta su dva sustava odvojena i dolazi do kašnjenja između kreiranja i konzumiranja podatka. Moj patent kaže da to mogu napraviti u jednom sustavu, a pritom izbjeći probleme koji su karakteristični za takve pokušaje. Potreba za ovakvom tehnologijom je velika pa je s te strane i patent zanimljiviji svim uključenim stranama.

Koliko umjetna inteligencija može pomoći u životu prosječnog čovjeka u budućnosti?

Umjetnu inteligenciju ljudi već danas koriste na različite načine u svakodnevnom životu i to često nesvjesno. Naime, danas se umjetna inteligencija koristi u brojnim područjima djelovanja i to za precizno definirane i omeđene probleme, npr. prepoznavanje osoba, prijevod s jednog jezika na drugi. Naravno ovo je izuzetno korisno i bez novih dostignuća u umjetnoj inteligenciji teško da bismo ove operacije mogli i napraviti, ali tu govorimo o relativno specifičnoj i određenoj problemskoj domeni. U skorijoj budućnosti možemo očekivati upotrebu umjetne inteligencije u još većem broju ovakvih specifičnih situacija, ali i kvalitativna unapređenja kao što je korištenje umjetne inteligencije u upravljanju puno kompleksnijim situacijama, dakle sintezu mnogobrojnih 'inteligentnih' sustava.

Tipičan primjer je sustav umreženih automobila gdje je svaki posebno upravljan umjetnom inteligencijom, ali i koristi agregaciju znanja dobivenog od ostalih vozila. Mogli bi govoriti o 'kolektivnom mozgu' baziranom na znanju svih elemenata sustava. Znam da ovakvi primjeri asociraju na znanstvenu fantastiku (poklonici 'Zvjezdanih staza' će vjerojatno pronaći sličnost s 'Borgom'), ali ustvari nismo daleko od ovakve stvarnosti. Međutim, tu govorimo o korištenju umetne inteligencije za povećanje ljudske inteligencije omogućujući nove razine uvida, efikasnosti i kreativnosti. Za IBM, umjetna inteligencija znači pomoć ljudskoj inteligenciji i mogućnostima, a ne zamjenu ljudi strojevima.

Kao i gotovo svako tehnološko unapređenje u povijesti i umjetna inteligencija otvara mnogobrojna pitanja. Puno se diskutira o tome hoće li umjetna inteligencija smanjiti broj radnih mjesta i ti su strahovi razumljivi, no dok jedni poslovi nestaju, drugi nastaju. Sjećam se kad sam nakon studija počeo raditi u računskom centru jednog poduzeća, strah od gubitka radnih mjesta je već postojao: pretpostavljalo se da će računala zamijeniti ljude u različitim poslovima u poduzeću. I zaista neki su se poslovi u potpunosti promijenili i dio repetitivnih poslova preuzela su računala, ali u međuvremenu je velika većina mojih tadašnjih kolega bila prekvalificirana i počeli su obnašati potpuno druga zanimanja.Isto tako puno se govori i o etičkim pitanjima vezanim uz razvoj i korištenje umjetne inteligencije i često se uz razvoj umjetne inteligencije znaju spominjati i pitanja o sigurnom upravljanju takvim tehnologijama. Znate važno je imati potpunu transparentnost u praćenju procesa umjetne inteligencije, a to uključuje otkrivanje eventualnih pogrešaka te objašnjavanje procesa AI odlučivanja. Ako AI sustavi donose odluke temeljene na podacima koji su opterećeni predrasudama, posljedice mogu biti ozbiljne. Zato je veoma bitno na vrijeme otkriti predrasude ili pristranost u podacima koji se koriste za treniranje rezoniranja inteligentnih sustava.

IBM se zalaže za etički razvoj umjetne inteligencije i objavio je tri principa- vodilje za kognitivnu eru, a odnose se na svrhu umjetne inteligencije, transparentnost u upotrebi i razvoj potrebnih vještina. Svrha umjetne inteligencije je uvećanje ljudske inteligencije, a AI sustavi će biti ugrađeni u poslovne i društvene procese, ali će ostati pod ljudskom kontrolom. Što se tiče transparentnosti, IBM je jasan oko toga kada i za što se koristi umjetna inteligencija i jasno komuniciramo koji su izvori podataka u rješenjima umjetne inteligencije. I treće, IBM će raditi sa studentima, developerima i građanima na razvijanju vještina i znanja koja im trebaju da bi koristili kognitivne alate na siguran i efikasan način i da bi mogli obavljati nove poslove koji će nastati u digitalnoj eri.

Edukacija društva i otvorenost je iznimno bitna. Umjetna inteligencija nije magija niti znanstvena fantastika. Inteligentni sustavi se obučavaju slično kao i mi sami: analiziraju dostupne podatke, procesiraju postojeća znanja, uče iz pogrešaka.

Umjetna inteligencija, ilustracija (Foto: Getty images)

Može li onda umjetna inteligencija danas pomoći tvrtkama i državama u digitalnoj transformaciji?

Apsolutno. Imate onu maksimu "podaci su gorivo digitalne transformacije", s čim se apsolutno slažem. Ali, samo "gorivo" ne znači puno, morate imati način da to gorivo pripremite za upotrebu, da ga "preradite" i konačno morate imati stroj koji ćete hraniti tim "gorivom" kako bi se stvorila neka "korisna radnja". Ono što je potrebno podacima da bi se pretvorili u "korisnu radnju" su dvije pogonske komponente - umjetna inteligencija i računarstvo u oblaku. Klasične metode obrade podataka nisu dorasle brzini ni raznovrsnosti generiranja današnjih podataka. Morate imati na raspolaganju tehnike umjetne inteligencije da bi generirali korisne informacije iz tih podataka, a onda stvarali nove poslovne modele. Na primjer, tehnika koja se zove ‘duboka neuronska mreža‘ može analizirati ogromne količine podataka i generirati saznanja koja su potpuno neintuitivna, a izuzetno korisna i inspirativna za gradnju fundamentalno drugačijih poslovnih modela od onog što radite. Samo treba pogledati najveće svjetske digitalne kompanije koje su to prepoznale i upotrijebile u svom poslovanju nove tehnologije. Druga pogonska komponenta je računarstvo u oblaku. Ne može se digitalna transformacija i tzv. 4. industrijska revolucija, koje donose značajne promjene u načinu na koji poslujemo, postići klasičnim računarskim platformama. Morate imati pristup računarstvu u oblaku, ne samo zato što je takva tehnologija često cjenovno isplativa, već zato što je uvijek raspoloživa u svim aspektima korištenja: računarski resursi, softverski alati, raznovrsni podaci. Ako želite brzinu, efikasnost i sofisticiranost vaših informatičkih rješenja, morat ćete posegnuti za oblakom odnosno za novim tehnologijama općenito.

Što je onda sljedeći korak u budućnosti? Možemo li uopće znati što nas čeka?

Informacijske tehnologije se jako brzo razvijaju, a budući da utječu na gotovo sva područja ljudskog djelovanja možemo očekivati velike promjene u svim aspektima života. Dugoročne prognoze su često nezahvalne, pa ću se ograničiti na relativno blisku budućnost. A tu nas očekuje tzv. masovna personalizacija: fokus na svakog subjekta ponaosob. Već danas možemo vidjeti da su najuspješnije tvrtke koje su se digitalno transformirale tako da su u mogućnosti u potpunosti odgovoriti na zahtjeve svojih korisnika te im pružiti napredno korisničko iskustvo. A to znači, prava ponuda, pravoj osobi, na pravom mjestu i u pravo vrijeme. Ovakav pristup se naziva "demografija jedinke" i preteča je masovne personalizacije. Dakle, na neki način se “posvećujemo” samo jednoj osobi i njenim potrebama, njenom iskustvu, njenim željama, ...

Takva personalizacija će se proširiti na različite aspekte našeg života, od edukacije, financija, javnih usluga, zdravstvene zaštite. Uzmite primjer edukacije - ne uče svi učenici na jednak način, niti imaju iste interese, iste mogućnosti, iste prirode. Zato je potrebno razvijati edukacijski sustav koji je prilagođen različitosti koje učenici donose sa sobom u školske klupe. Individualni edukacijski programi zasigurno su baza koja omogućuje učenicima da u potpunosti razviju svoje potencijale i ostvare postignuća koja su u skladu s njihovim mogućnostima i interesima. Tako najbolje se razvijaju briljantni umovi koji će jedan dan mijenjati svijet svojim inovacijama. Treba napomenuti da za rješavanje ovakvih i brojnih drugih izazova u svim područjima ljudskog djelovanja, ne možemo se osloniti samo na klasična računala. Problem je što ta računala ne mogu više držati korak s eksponencijalnim rastom podataka koje treba obrađivati sve brže i brže. Potrebni su novi pristupi dizajnu i konstrukciji računala koji nisu ograničeni uskim grlom protoka između memorije i procesora koji je karakterističan za von Neumannovu arhitekturu, a koja je u osnovi gotovo svih računala koja postoje. Ti novi pristupi su prisutni u kvantnim i neuromorfnim računalima.

Kvantna računala su iznimno snažni strojevi koji na nov način pristupaju obradi informacija. Osmišljeni su na načelima kvantne mehanike i temelje se na fascinantnim, skrivenim prirodnim zakonima. Iskorištavajući te skrivene, prirodne zakone, kvantna računala mogu izvoditi posve nove tipove algoritama i informacije obrađivati holistički. Jednog dana kvantna računala će dovesti do revolucionarnih otkrića u medicini i do dizajna sasvim novih materijala. Uz to, dovest će do otkrića novih, revolucionarnih metoda u optimizaciji složenih sustava, bolje sigurnosti u cloudu i napretka u umjetnoj inteligenciji. Očekujemo od kvantnih računala da nam otvore sva ona vrata za koja smo mislili da su nam zauvijek zatvorena.

IBM je već izgradio prva kvantna računala, a zanimljivo je da su dostupna svakome preko IBM-ove platforme koja se zove Q Experience. I osobe iz Hrvatske već su iskoristile ovu priliku i stekli su prva iskustva s ovom fascinantnom tehnologijom.

Neuromorfna računala su inspirirana načinom na koji radi ljudski mozak. Fascinirajuća je sposobnost ljudskog mozga da obradi ogromne količine podataka koji se apsorbiraju preko osjetila i to u vrlo kratko vremenu. Istovremeno ljudski mozak ima relativno malu zapreminu i troši vrlo malo energije, ekvivalentno potrošnji od 20W. Neuromorfna računala imaju upravo tu osobinu da troše vrlo malo energije, a procesiraju informacije po uzoru na ljudski mozak. Treba napomenuti da klasična računala neće biti zamijenjena, nego dopunjena kvantnim i neuromorfnim računalima.

Znači, budućnost će biti veoma zanimljiva.

Tako je. U tom smislu zavidim onima koji tek počinju svoje profesionalne karijere u računarstvu.