Dok je cijeli svijet podvlačio crtu pod uspjehe u 2024. godini, Indija je gotovo neočekivano lansirala letjelice blizance na svom prvom probnom letu kojim testira ključnu tehnologiju za izgradnju vlastite svemirske postaje.
tri vijesti o kojima se priča


Indijska organizacija za istraživanje svemira (ISRO) lanisrala je dvije SpaDeX letjelice na vrhu rakete za lansiranje polarnih satelita iz svog svemirskog centra Satish Dhawan u Sriharikoti.
Predsjednik ISRO-a S. Somanath u prijenosu uživo objavio je kako je raketa uspješno postavila letjelice, Target i Chaser, u pravu orbitu. Ako sve prođe u redu, 7. siječnja mogli bi testirati mogućnost autonomnog pristajanja u orbiti.
Misija uključuje i sekundarni modul korisnog tereta s 24 različita eksperimenta, među kojima je i mala robotska ruka. Znanstvenici se nadaju da će nakon uspješnog pristajanja te dvije letjelice moći demonstirati i upotrebu robotske ruke, ali i prijenos snage između spojenih letjelica.
Ova je tehnologija ključna za indijske svemirske ambicije kao što je slanje indijskog astronauta na Mjesec, povratak uzorka s Mjeseca, izgradnja i rad stanice Bharatiya Antariksh (BAS), itd., napisali su dužnosnici ISRO-a u pregledu misije, koristeći službeni naziv za Planirana indijska svemirska stanica. Tehnologija pristajanja u svemiru bitna je kada su potrebna višestruka lansiranja raketa za postizanje zajedničkih ciljeva misije.
Letjelice Target i Chaser nalazit će se u niskoj Zemljinoj orbiti na visini od 470 kilometara, a testirat će operaciju spajanja s udaljenosti nešto većoj od 20 kilometara.
Nakon uspješnog pristajanja i učvršćivanja, prijenos električne energije između dvije letjelice-satelita bit će demonstriran prije i tijekom odvajanja kako bi se pokrenuo rad njihovih sustava. Očekivani životni vijek misije je do dvije godine, rekli su dužnosnici ISRO-a.
Pojasnili su kako je tehnologija spajanja ključna za planiranu misiju Chandrayaan-4 na Mjesec, čiji je cilj vratiti uzorke s lunarnog južnog pola na Zemlju. Letjelica kojom će se vraćati uzorci morat će pristati u Mjesečevoj orbiti kako bi se uzorci prebacili u posebnu kapsulu za povratak na Zemlju. Sposobnost autonomnog pristajanja također je potrebna za konstrukciju i rad buduće svemirske stanice koju ISRO razvija i želi napraviti u sklopu svog svemirskog programa.
.