Iako se zaposlenici diljem svijeta, sa smirivanjem situacije s koronom u dijelu država, polako vraćaju u svoje urede koje su napustili zbog pandemije, dio njih nastavit će raditi od kuće nekoliko dana tjedno ili puno radno vrijeme. To znači da će i dalje koristiti različite alate poput Zooma i Teamsa za komunikaciju i sastanke.
Od izbijanja pandemije te početka zatvaranja alati poput Zooma mnogim su se kompanijama pokazali spasonosnima jer su zaposlenici uspjeli održavati sastanke, iako su svi radili s udaljenog mjesta. Takav način održavanja sastanaka u virtualnom okruženju ima brojne prednosti, a prvenstveno se štedi vrijeme i novac jer ljudi ne moraju putovati na mjesto sastanka, već sve mogu obaviti iz udobnosti svog doma.
No kako su ljudi provodili sve više vremena na sastancima u virtualnom okruženju, na površinu su isplivali i određeni problemi vezani za takav oblik komunikacije. Najočitiji od tih problema, s kojim su se mnogi susreli, nazvan je - “Zoom zamor”. Previše online sastanaka, pogotovo kada se održavaju jedan za drugim iscrpljuje i umara ljude, a jedno je istraživanje čak ukazalo na opasnost koju takve osobe predstavljaju u vožnji. Naime, konstantni videorazgovori negativno djeluju na koncentraciju koja bi, dok sjedite za volanom, uvijek trebala biti na maksimumu.
Istraživanje koje su proveli znanstvenici s Friedrich Schiller University Jena iz Njemačke, a čiji su rezultati objavljeni u Natureu, pokazalo je na još jedan problem s online sastancima u odnosu na sastanke uživo, a odnosi se na pamćenje lica osoba s kojima komunicirate. Naime, mozak bolje pamti lica na sastancima uživo, u odnosu na lica koja vide na ekranu ili fotografijama, što je naročito bitno za sastanke na kojima se ljudi tek upoznaju.
Istraživanje je provedeno na sljedeći način - dijelu volontera prikazane su slike nekih slavnih osoba koje oni tada nisu poznavali, nekima su takve osobe prvi put prikazane na televizijskim emisijama, dok je dio njih razgovarao uživo s osobama iz laboratorija koje do tada nisu poznavali. Nakon toga, znanstvenici su snimali njihovu moždanu aktivnost dok su pregledavali fotografije, videa i tijekom razgovora. Te su snimke pokazale da, kada su volonteri vidjeli poznato lice, to se odmah prikazalo u moždanoj aktivnosti, a najveća aktivnost zabilježena je kod osoba koje su vidjela lica osoba koje su upoznale uživo, dok je najmanja aktivnost zabilježena kod osoba koje su osobe vidjele samo na fotografijama.
Ono što se može zaključiti na temelju tog istraživanja, tvrde njemački znanstvenici, jest da upravo sastanci uživo, odnosno direktne interakcije s osobama povećavaju sposobnosti mozga pri prepoznavanju osoba.
Izvor: Nature
