Istraživanje koje je provelo Sveučilište u Glasgowu, objavljeno u časopisu Plos Medicine, proučavalo je podatke o 190.000 djece. Svrha je bila bolje shvatiti kakav utjecaj na kasniji razvoj djeteta ima prehrana u najranijoj životnoj dobi.
Rezultati su pokazali da dojenje majčinim mlijekom u prvih nekoliko tjedana života kasnije smanjuje rizik od razvoja posebnih obrazovnih potreba u djece.
Kritike studije: Izostali ostali čimbenici povezani s posebnim obrazovnim potrebama
Dr. Michael Fleming sa Sveučilišta u Glasgowu, koji je vodio studiju, rekao je: Znamo da mnoge žene imaju problema kada je posrijedi dojenje tijekom preporučenih prvih šest mjeseci života djeteta, no naše istraživanje upućuje na to da način prehrane dojenčeta može utjecati na razvoj djeteta u kasnijoj dobi.
Komentirajući studiju, dr. Danya Glaser, gostujuća profesorica na UCL-u, smatra da korelacija nije uzročno-posljedična. Uz izostanak dojenja postoje i ostali čimbenici povezani s kasnijim posebnim edukacijskim potrebama djeteta, poput niskog društveno-ekonomskog statusa, uz koji se vežu i zdravstveni problemi, a ovo istraživanje to nije uzelo u obzir.
Zbog toga su neki stručnjaci kritizirali metodologiju studije tvrdeći da majkama šalje "uvredljivu" i "beskorisnu" poruku.
Ova studija implicira da bi poteškoće s kojima se susreću majke koje imaju djecu s posebnim obrazovnim potrebama mogle biti posljedica načina na koji su hranile djecu u najranijoj dobi, smatra Clare Murphy, glavna izvršna direktorica dobrotvorne organizacije za zdravlje žena BPAS.
Stvarnost puno složenija
Stvarnost je puno složenija. Svesti to na izbor prehrane šalje uvredljivu i nekorisnu poruku majkama. Stoga upozoravamo na to da se s oprezom gleda na rezultate te studije.
Dr. Rosie McNee, suosnivačica dobrotvorne organizacije za prehranu dojenčadi Feed, složila se s Murphy.
Ovu studiju smatramo spornom. Znamo da se obrazovne potrebe djece podudaraju s obrazovnim potrebama njihovih roditelja i njihovim društveno-ekonomskim statusom, a roditelji nad time često nemaju kontrolu, no ova studija nije uzela u obzir taj temeljni koncept.
Dijelom je to zbog baza podataka koje se koriste za istraživanje prehrane dojenčadi, a ne sadrže neke iznimno važne informacije.
Smjernice Svjetske zdravstvene organizacije preporučuju da se bebe doje prvih šest mjeseci. No mnoge mlade majke susreću se s problemom kada je posrijedi isključivo dojenje djeteta u ovoj dobi.
Istraživanje provedeno u Škotskoj
Istraživači su proučavali zdravstvene i obrazovne podatke o 191.745 djece rođene u Škotskoj od 2004. godine nadalje.
U istraživanje su uključili i podatke o tome tko je od djece pohađao specijalne obrazovne ustanove između 2009. i 2013. godine.
Među sudionicima studije 66,2 posto djece hranjeno je adaptiranim mlijekom, 25,3 posto ih je bilo dojeno, a samo u 8,5 posto slučajeva kombinirano je dojenje s prehranom adaptiranim mlijekom u prvih šest do osam tjedana.
Sveukupno je 12,1 posto djece obuhvaćene studijom kasnije imalo posebne obrazovne potrebe.
Znanstvenici su usporedili način prehrane dojenčadi i rizik od pojave posebnih obrazovnih potreba kasnije u životu.
Pokazalo se da postoji za 10 posto manji rizik od razvoja posebnih obrazovnih potreba kasnije u životu u dojene djece i djece kod koje su u najranijoj dobi kombinirani dojenje i prehrana adaptiranim mlijekom u odnosu na djecu hranjenu adaptiranim mlijekom.
Djeca koja su bila isključivo dojena bila su i manje sklona emocionalnim ili poteškoćama u razvoju (oko 20 posto) i ostalim zdravstvenim poteškoćama (oko 25 posto).
U djece s posebnim obrazovnim potrebama uočena je u prosjeku niža razina obrazovanja te veća stopa izostanaka s nastave i isključenja iz škole. Sve to dodatno je utjecalo na njihovo fizičko i mentalno zdravlje i dobrobit.
