Pitanje mentalnog zdravlja sve je češće u javnosti, a rezultati različitih istraživnja pokazuju da su dvije pandemijske godine ostavile trajne i duboke tragove na naše mentalno zdravlje.
Istraživanje koje je Hrvatski Telekom provedeo na razini cijele Hrvatske, a u kojem su sudjelovali ispitanici između 16 i 65 godina, pokazalo je koliko je zapravo direktna komunikacija važna za osjećaj dobrobiti i mentalno zdravlje svih generacija.
Blagdansko ozračje za većinu predstavlja „najljepše doba u godini“, te vrijeme obiteljskog okupljanja i druženja s prijateljima i bližnjima pa ne iznenađuje podatak kako trećina ispitanika tijekom božićnih i novogodišnjih blagdana češće komunicira s obitelji i prijateljima. Usprkos tome i dalje postoji veliki broj onih koji se osjećaju usamljeno. To potvrđuje i izrazito visoki broj od čak 50 posto ispitanika koji žele da ih se češće i iskreno pita kako su.
Kada se gleda općenito zadovoljstvo životom, polovica ispitanika je zadovoljna istim, a nezadovoljstvo iskazuju životom (57 posto) fizičkim (54 posto) i mentalnim zdravljem (45 posto).
Prema istraživanju, komunikacija i dostupnost bližnjih za razgovor izuzetno je važno za cjelokupno zadovoljstvo životom. Tako je je 90 posto ispitanika izjavilo kako ima nekog kome se može obratiti za podršku (najčešće su to supružnici – 62 posto, prijatelji – 52 posto ili roditelji – 32 posto). Međutim, istodobno zabrinjava podatak kako čak 10 posto ispitanika nema podršku bliske osobe kojoj bi se mogli obratiti za podršku u njima bitnim ili teškim životnim situacijama.
Najčvršće veze i najučestaliju komunikaciju, logično, ostvarujemo s onima s kojima smo svakodnevno fizički okruženi, a to su ukućani i kolege s posla. Mnogo manje komuniciramo s obitelji i prijateljima s kojima se ne vidimo tako često. S članovima obitelji s kojima ne živimo, komuniciramo češće na tjednoj (45 posto) nego dnevnoj osnovi (28 posto), dok s bliskim prijateljima tjedno komunicira 47 posto ispitanika, a jednom mjesečno njih 27 posto.
U sklopu predstavljanja rezultata, organizirana je i panel rasprava na temu „KAKO SI? nije samo obično pitanje“ u kojoj su sudjelovali: prof.dr.sc. Nataša Jokić-Begić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Tanja Sever iz Psihološkog centra Sever i prof.dr.sc. Neven Ricijaš s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Govorili su o važnosti iskrene i otvorene komunikacije te pružanja podrške bližnjima kao jednog od ključnih preduvjeta za sreću, o tome kako se nositi s problemima, stresom i usamljenošću, što možemo učiniti za sebe i za druge da se osjećamo bolje te kako jedan mali poziv i razgovor mogu učiniti veliku razliku.
Tako je jedna od glavnih poruka bila da ljudi trebaju obnoviti druženja uživo, jer nam je takvo, direktno komuniciranje nužno za psihičko i fizičko zdravlje.
Pozivi i digitalni kanali komunikacije, prema istraživanju, postaju sve važniji u održavanju veza sa bližnjima. Telefonski poziv za ispitanike predstavlja najvažniji način za održavanje veza s članovima obitelji s kojima ne živimo (38 posto ), dok 28 posto ispitanika za to koristi digitalne aplikacije kao što su WhatsApp, Viber i Facebook Messenger. Kod održavanja veza između prijatelja raste upotreba aplikacija pa na taj način primarno s bliskim prijateljima komunicira 47 posto ispitanika, dok telefonske pozive istovremeno prakticira njih samo 18 posto. Čak 52 posto ispitanika izjavilo je da komunicira s poznanicima putem aplikacija.
Online komunikacija ima niz prednosti, ali i rizika. Za mentalno zdravlje, i ono što danas zovemo 'digitalna dobrobit', nužno je razumijevanje tih prednosti i nedostataka, ali ponašati se u skladu s njima i onda imati ispravna očekivanja. Online komunikacija je izvrsna za dijeljenje informacija i utjecanja na neko trenutno, kratkoročno raspoloženje. I tu u pravilu treba zadržati njezin domet, izjavio je prof. Ricijaš.
Tehnologija može biti most među generacijama, ali pri tome treba biti što više komunikacije u živo. Djeci treba omogućiti trajanje u odnosima, makar ti odnosi donosili i negativne emocije, dodala je prof. Sever.
U redu je i posvađati se , ali ako iza toga slijedi mirenje, oboje će pomoći u razvoju bliskosti, istaknula je na kraju prof. Jokić-Begić.
