Tri najveća telekoma u Hrvatskoj, HT, A1 i Telemach, u 2023. godini očekuju nastavak pozitivnih poslovnih trendova, posebice zbog ulaska Hrvatske u eurozonu i Schengen, kao i ulaganja u mrežnu infrastrukturu i radiofrekvencijski (RF) spektar, za što javna dražba počinje 16. siječnja.

 

To, uz ostalo, za Hinu ističu predsjednici uprava tih telekoma, koji se slažu u ocjeni da je za njihovo, ali i ukupno poslovanje u Hrvatskoj potrebno nastaviti s digitalnom i zelenom tranzicijom te stvaranjem boljeg zakonskog i investicijskog okvira, s daljnjim rasterećenjem gospodarstva od parafiskalnih nameta.

Osvrnuvši se kratko na proteklu 2022., napominju da su unatoč izazovnome makroekonomskom okruženju, inflatornim pritiscima i cijenama energenata ostvarili dobre poslovne rezultate (koji će se za cijelu godinu znati krajem siječnja i u veljači), uz nastavak ulaganja u optičke i 5G mreže u cijeloj Hrvatskoj te poboljšanje korisničkoga iskustva.

Konferencija Dan tržišta elektroničkih komunikacija Teleoperateri žele investirati u razvoj mreže, ali nisu sigurni što ih točno čeka

Nebis: HT u 2023. nastavlja stvarati vrijednost za gospodarstvo, društvo i dioničare

HT će u 2023. nastaviti 'navigirati' kroz turbulentno i volatilno okruženje stvarajući vrijednost za gospodarstvo, društvo i svoje dioničare, poručuje predsjednik uprave HT-a (Hrvatskog telekoma) Kostas Nebis, predviđajući da će 2023. biti teška godina jer ekonomski izgledi za većinu svijeta nisu dobri, nego opterećeni inflacijom i prigušenim gospodarskim rastom.

U tome, dodaje, ni Hrvatska nije iznimka, iako joj kombinacija ulaska u eurozonu, povijesno visokog investicijskog rejtinga i ulaska u Schengen daje pozitivno obilježje na početku godine.

Za Hrvatsku je bitno iskoristiti svaku priliku i pokušati izvući maksimum unatoč nepovoljnim uvjetima. Digitalizacija je jedna od ključnih poluga za bolje suočavanje s krizom, povratak k oporavku i jačanje gospodarske konkurentnosti, a u srži svega je mrežna infrastruktura, odnosno optika i 5G. Stoga u prevladavanju ove situacije okvir mora biti poticajan za ulaganja i podržavati industrije i kompanije koje imaju transformativnu moć i snagu da brže izvedu druge industrije iz krize, smatra Nebis.

Od mjera koje bi bile iznimno važne ističe racionalizaciju parafiskalnih naknada, poput prava puta, što po njemu predstavlja veliko opterećenje za Hrvatsku, pogotovo s obzirom na to da trenutačno stanje nije održivo i tim više jer 13 zemalja EU-a ne naplaćuje pravo puta, dok većina ostalih naplaćuje višestruko niže iznose, što omogućuje usmjeravanje sredstava u važne investicije.

Tu je i prilagodba regulacije cijena fiksnog širokopojasnog interneta, što je bio jedan od glavnih razloga pada Hrvatske na lanjskoj DESI ljestvici, a potrebna je i modernizacija regulative kako bi u područjima u kojima korisnici imaju više mogućnosti izbora vrijedili uvjeti slobodnog tržišta, a dopuštanje HT-u da snizi cijene ispod sadašnjih koristilo bi svima - gospodarstvu, društvu i posebice korisnicima.

Komentira i da će se globalno gospodarstvo u 2023. zbog jedne od najvećih energetskih kriza u posljednjih 50 godina suočiti s velikim usporavanjem, pri čemu će gospodarska aktivnost u Europi po svoj prilici biti najteže pogođena, a eurozona i većina zemalja EU-a suočit će se s teškom prvom polovicom godine.

Recesija prijeti i Hrvatskoj s očekivanim gospodarskim rastom oko jedan posto, pri čemu samo do kraja prvog tromjesečja ograničene cijene energije predstavljaju velik izazov za industriju. Uz prognoziranu inflaciju na razinama od 6 do 7 posto, poslovno okruženje bit će vrlo izazovno, što znači da će gospodarstvo nastaviti funkcionirati u 'kriznom stanju', ocjena je Nebisa.

Ipak, HT će, kako najavljuje, osim u velikim gradovima nastaviti s ulaganjima i izgradnjom mrežne infrastrukture i u prigradskim i ruralnim područjima te do kraja 2023. omogućiti gigabitne brzine interneta za dodatnih 150 tisuća korisnika.

Telekomunikacije, ilustracija Europski regulator iznenadio telekome: Tehnološki divovi ne moraju sudjelovati u financiranju infrastrukture

Dvorjančanský: A1 Hrvatska nastavlja ulagati u mrežnu infrastrukturu

Predsjednik uprave A1 Hrvatske Jiří Dvorjančanský smatra da će u 2023. pritisak inflacije svakako oblikovati poslovne rezultate i utjecati na razvoj nacionalnog gospodarstva, tim više što, kako kaže, projekcije nisu nimalo optimistične i pokazuju da je svijet pred recesijom, što godinu uz galopirajuću inflaciju čini još izazovnijom.

Kao veliki potrošač električne energije, telekomunikacijski sektor posebno je izložen vanjskim utjecajima. Stoga očekujemo proinvesticijske mjere hrvatske vlade za održivost poslovanja i razvojnu perspektivu kompanija, a time i cjelokupnog gospodarstva, poručuje Dvorjančanský.

Za ulazak Hrvatske u eurozonu i Schengen kaže da će biti oslonac gospodarstvu i dodatna podrška razvoju.

Sigurno će doprinijeti još većem broju turista, što za telekome, osim prihoda, znači i znatno veća ulaganja kako bi podržali najbolje korisničko iskustvo, pogotovo u ljetnim mjesecima, dodaje Dvorjančanský.

Komentira da će 2023. obilježiti i daljnje transformiranje poslovanja u digitalno i zeleno, odnosno održivo, što će dobrim dijelom diktirati trendove u ICT industriji, pa i u telekom sektoru. Kako je telekomunikacijska infrastruktura nove generacije temelj za te procese, Dvorjančanský najavljuje da A1 Hrvatska vlastitim sredstvima i uz pomoć EU fondova nastavlja graditi najveću optičku mrežu u urbanim područjima, ali i u ruralnim, s ciljem da dva od tri kućanstva u Hrvatskoj ima pristup A1 gigabitnoj optičkoj mreži.

Sredinom 2023. planiraju i 90-postotno pokrivanje Hrvatske 5G mrežom, a kako je jedan od imperativa matične A1 Telekom Austria Grupe održivost u izgradnji mreža, posebno vode računa o okolišnom utjecaju te dodatno ulažu u ekološki prihvatljivu tehnologiju.

United Grupa i Optima Telemach završio proces stjecanja većinskog broja dionica Optima Telekoma

Ježina: Telemach Hrvatska drži se plana ulaganja i spreman je na izazove

Predsjednik uprave Telemach Hrvatska Adrian Ježina naglašava pak da je taj telekom upravo u razdoblju obilježenom otežanim tržišnim okolnostima napravio veliki zaokret u poslovanju (posljednje dvije godine), čime je postao još spremniji za razdoblje koje je pred njim, a to se odrazilo i na porast prihoda u protekloj godini (pri čemu ne iznosi detalje).

U Telemachu se maksimalno trudimo prilagoditi novonastalim okolnostima te zajedno s (matičnom) United Grupom radimo na konstantnom usavršavanju infrastrukture i usluga. Ulažemo u brzu gigabitnu optičku i mobilnu 5G mrežu, držeći se plana da tijekom petogodišnjeg razdoblja, do 2025., uložimo 1,7 milijardi kuna, podsjeća Ježina.

I on smatra da će ulazak Hrvatske u eurozonu i Schengen pozitivno utjecati na cjelokupno tržište, pomoći stabilnosti i kontroli kamatnih stopa, kao i na dodatni rast turističkog prometa.

Dodatni pozitivni učinak u Telemachu vezujemo i uz očekivano vrijeme isporuke prilikom nabavke uređaja, tj. da će se rokovi isporuke skratiti za otprilike jedan do dva dana, iznosi Ježina.

Sva tri telekoma predala zahtjeve za sve radiofrekvencijske spektre

Telekomunikacijsko tržište u Hrvatskoj u 2023. čeka i dovršetak javne dražbe za radiofrekvencijske spektre koje koriste telekom operatori, a za što im dozvole istječu 2024.

Proces je u jesen 2022. pokrenuo HAKOM, izvijestivši početkom studenoga da su HT, A1 i Telemach ispunili sve uvjete i predali zahtjeve za sve frekvencije, no iz tih telekoma, s obzirom na to da je proces u tijeku, to nisu komentirali, kao niti što očekuju od dražbe, kakve cijene, što bi trebalo učiniti s novcem koji od toga uprihodi državni proračun ni drugo.

Od javne dražbe, prema ranijim procjenama iz HAKOM-a, očekuje se oko 150 milijuna eura ako se proda sav spektar koji se nudi na dražbi po početnim cijenama.

Riječ je o postupku javne dražbe za dodjelu prava uporabe radiofrekvencijskog spektra za mobilne mreže, pri čemu su za sve frekvencijske pojaseve - 800 MHz, 900 MHz, 1800 MHz, 2100 MHz i 2600 MHz - uvjete za sudjelovanje na nacionalnoj razini ispunila ta tri telekoma.

Postupak nadmetanja za te frekvencijske pojaseve počinje 16. siječnja 2023., dok se odluka o dodjeli dozvola očekuje tijekom prve polovice ožujka 2023., a dozvole će se izdati na razdoblje od 15 godina, po čijem ih je isteku moguće produljiti za još najviše pet godina prema pravilima u EU-a.

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju