U krugu od 325 svjetlosnih godina od Zemlje nalazi se 1715 zvjezdanih sustava koji će biti u pravoj poziciji da mogu opaziti naš planet istim tehnikama koje mi na Zemlji koristimo za otkrivanje egzoplaneta. Još zanimljivije je da bi 75 onih najbližih nama moglo čak otkriti i radiovalove koje konstantno šaljemo u svemir.
Najlakši način kako opaziti egzoplanet (planet izvan Sunčevog sustava) jest tako da ga se uhvati u prolazu između nas i njegove matične zvijezde, čime on blokira jedan mali dio svjetlosti te zvijezde, ali dovoljno da astronomi otkriju da je riječ o planetu.
Proučavajući podatke dobivene svemirskim teleskopom Gaia o položaju i kretanjima nama bliskih zvijezda, Lisa Kaltenegger sa Sveučilišta Cornell u New Yorku te Jackie Faherty iz Američkog muzeja nacionalne povijesti u New Yorku otkrile su iz kojih nama bliskih zvjezdanih sustava bi se Zemlja mogla vidjeti na isti način na koji naši astronomi traže nove svjetove u svemiru.
Kaltenegger i Faherty su otkrile da se trenutno 1402 zvijezde nalaze u poziciji da se iz njihovih sustava može vidjeti Zemlju kako prolazi ispred Sunca. Otkrile su da je 313 zvijezda već imalo tu priliku kao i da će još njih 319 tek imati priliku vidjeti isto, naravno pod uvjetom da u tim sustavima ima nekog tko upravlja sličnom ili tehnologijom naprednijom od naše.
Dvije navedene znanstvenice provele su simulacije tako što su ekstrapolirale kretanja tih zvijezda kroz period od 10.000 godina, kao i prosječno vrijeme u kojem bi bilo koji broj tih promatranih zvijezda mogao uočiti Zemlju. Taj prosjek iznosi 6914 godina, što je i više nego dovoljno vremena da netko uoči Zemlju kao potencijalno nastanjiv planet, naravno gledano isključivo iz perspektive poimanja nastanjivosti koju ima čovjek.
Možda i najzanimljivije otkriće jest to da je čak 75 zvjezdanih sustava dovoljno blizu da bi se otamo mogli otkriti radio valovi koje mi Zemljani konstantno šaljemo u svemirsko prostranstvo posljednjih 100 godina.
Isto tako, Kaltenegger i Faherty procjenjuju da se u takozvanoj zlatnoj zoni oko tih 1715 zvijezda nalazi više od 500 stjenovitih svijetova na kojima bi život, onako kako ga mi shvaćamo, mogao biti moguć. Za neke od njih mi već znamo, a među njima je najpoznatiji sustav Trappist-1, u kojem se nalazi sedam planeta veličine Zemlje. No, iz tog sustava Zemlju će moći na navedeni način otkriti tek u periodu između 3663. i 6034. godine, odnosno u dalekoj budućnosti.
Isplati se pobliže proučiti te svijetove, jer znamo da nas oni mogu vidjeti. Tko bi imao najviše poticaja poslati nam signal? Oni koji bi/su nas i uočili, kaže Kaltenegger.
Izvor: New Scientist
