Vizualizacija određene teme, u obliku crteža ili skica, može nam pomoći da bolje zapamtimo podatke koji se spominju. I dok neki koriste takve crteže kako bi lakše (i brže) učili ili se pak podsjetili, drugi se za takve "podsjetnike" okreću tehnologiji. No, je li to isto?
Kako izgleda kad umjetnik (dizajner) i umjetna inteligencija ukrste "olovke" i tko je bolje obradio temu, moglo se vidjeti na konferenciji Future Tense koja je održana u Zagrebu.
Za svako od inspirativnih predavanja glavnih govornika izrađeni su zaključci u dva oblika – umjetnički vizuali kreirani su rukom čovjeka, a drugi generirani pomoću umjetne inteligencije. Anton Radačić, motion designer iz Sofascorea koristio je mogućnosti umjetne inteligencije, dok je dizajner Komunikacijskog laboratorija Aleksandar Obrenović stvarao vlastitom rukom.
U dizajnu vizuala i grafika za društvene mreže uz pomoć umjetne inteligencije olakšavamo si dnevnu operativu, ali s obzirom na to da se mogućnosti umjetne inteligencije mijenjaju iz dana u dan, često crpimo nove ideje kako sve to primijeniti i u našem proizvodu. Testiranje i igra s AI alatima ne pomiče samo naše granice, nego nam i širi mogućnosti i donosi nove, jedinstvene rezultate, pojasnio je Radačić. Iz tvrtke Sofascore ističu kako se mogućnosti koje nude alati umjetne inteligencije koriste i u developmentu, konkretno za personalizaciju sportske platforme koju svakog mjeseca koristi preko 25 milijuna korisnika.
S druge strane, dizajner Komunikacijskog laboratorija, Aleksandar Obrenović komentirao je vidi li umjetničku vrijednost u radovima AI-a.
Mislim da je umjetna inteligencija samo alat, ali nije rješenje. Smatram da će se vremenom izgubiti element slobode, odnosno kreativnosti. AI skraćuje put, a samim tim sužava misli i ideje. Dobro je koristiti se njime za određene stvari, ali također je mač s dvije oštrice. Generalni problem je to što se uporabom umjetne inteligencije možemo neke stvari pospješiti, ali u svakom slučaju gubimo nešto drugo, pojasnio je.
Zaključci se osvrću na predavanja šest glavnih govornika koji su govorili o gorućim temama današnjice. Digitalna antropologinja Rahaf Harfoush predstavila je dinamičan odnos između čovjeka i tehnologije, naglašavajući da je čovječanstvo na pragu jedne od najvećih promjena. Malene Rydahl, istaknula je dobrobiti njegovanja empatije koje potiču društvenu odgovornost i produktivnost te tako utječu na osjećaj sreće i zadovoljstva kako nacija tako i organizacija.
Dojmljiv govor iz futurističke perspektive o prihvaćanju umjetne inteligencije i prednosti koje AI sa sobom donosi održao je Lasse Jonasson. Costas Markides naglasio je stratešku važnost stvaranja novih ideja potrebnih za opstanak i uspješno poslovanje u svijetu neprestanih promjena.
Strastveni pijanist Felipe Gomez govorio je o poduzetničkom mentalnom sklopu te na taj način povezao glazbu i liderstvo i raspjevao posjetitelje. Martin Kruse, predstavio je strategije prijeko potrebne za transformacijski put do održivog društva.
Umjetničke vizuale izradio je dizajner Komunikacijskog laboratorija Aleksandar Obrenović, a nastali su uz podršku Raiffeisenbanke. Zaključci kreirani pomoću umjetne inteligencije izrađeni su u suradnji sa Sofascoreom.
