Kako će izgledati naše društvo u budućnosti? Odgovor na ovo pitanje na konferenciji Future Tense powered by Lürssen dalo je šest futurologa. Ono što im je svima zajedničko je da se svijet stalno mijenja, a ljudi (ali i organizacije) moraju biti spremni stalno se mijenjati i inovirati, kako bi držali korak s tim promjenama.
Konferenciju je otvorio Costas Markides, profesor strategije i poduzetništva na London Business School (LBS), koji se u svom predavanju fokusirao na poremećaje i promjene koje su postale “novo normalno” u današnjem svijetu. Organizacije i tvrtke koje u tom promjenjivom svijetu žele uspjeti moraju se stalno boriti i gotovo stalno biti u fazi “kriznog upravljanja” kako bi mogle odgovoriti na sve izazove.
Markides je ujedno dao i savjet kako to izvesti. Njegov se savjet sastoji od “četiri sastojka za uspjeh” - kontinuirano inoviranje, otpornost, agilnost i dobro vodstvo.
Pojasnio je kako je danas potrebno stalno inovirati kako bi se moglo odgovoriti na nove izazove. Ono što smo naučili u prošlosti neće biti dovoljno da odgovorimo na izazove, a da bi smo mogli stalno inovirati, potrebna je kreativnost. Problem je što s godinama ljudi prestaju biti kreativni i skloniji su “utopiti se u gomili” nego tražiti nove načine kako biti bolji.
Markides ističe kako je lako zapisati ideju “kontinuirano inoviranje” u neku strategiju, ali je u praksi teško to izvesti. Stoga je njegov prijedlog - budite drugačiji od drugih.
Otpornost je, ističe Markides, spremnost na nove borbe i sposobnost dizanja i nakon poraza. A to je karakteristika uspješnih ljudi. Ostatak je skloniji odustati i biti zadovoljan postojećim stanjem. Da bi se to promijenilo ljudima treba pokazati pozitivne primjere koji će, prije svega, biti usmjereni da potaknu njihove emocije i pozitivnost, a ne strašiti ih negativnim posljedicama.
Posljednjih se godina puno pričalo i o agilnosti organizacija, što podrazumijeva konstantnu spremnost odgovoriti na sve poremećaje koji se pojave. No, rijetke su organizacije koje to zaista i uspiju provesti jer se, ističe Markides, ljudi često ne ponašaju onako kako im je predloženo. Stoga je važn kreirati optimalne radne atmosfere u organizaciji.
I u konačnici, ništa od toga nije dovoljno da bi organizacija uspjela, ako nema dobrog vodstva. Zadatak je voditelja da zaposlenici osjete da on zna što radi, da je na njihovoj strani te da stvari komunicira na otvoren i jasan način.
Iako mnoge tvrtke i organizacije tvrde da imaju strategiju, Markides ističe ako su sadržaji brojnih strategija zapravo “korporativno sranje” koje ljudima ništa ne znači.
Najveća promjena u posljednjih 100 godina
Spremni ili ne, promjena je ovdje i bit će samo izraženija i intenzivnija. Radi se o jednoj od najvećih društvenih promjena u našem društvu još od Drugog svjetskog rata, smatra futurolog Martin Kruse. Tijekom svog predavanja istaknuo je kako ćemo se svi morati prilagoditi promjenama. Problem je što zapravo ne cijenimo prirodu, ne shvaćamo koliku vrijednost ona ima. Dok to ne napravimo, neće doći do promjene kakvu trebamo. Pogledajmo vrijednosti koje živimo danas i razmislimo želimo li ih prenijeti na našu djecu. Strah nas neće spasiti, kao ni ne vjerovanje u klimatske promjene. To ih neće zaustaviti, rekao je Kruse.
U svom predavanju pod nazivom „Sustainable Trends: Reshaping the Business Landscape“, Kruse je govorio o strategijama za eliminiranje stakleničkih plinova i očuvanje biološke raznolikosti, ali i utjecaju ove transformacije na poslovanje, koji će biti značajan. Upravo zato važno je razviti strategije pripremanja za više različitih scenarija budućnosti.
Više ništa neće biti isto. Ova će transformacija u potpunosti promijeniti način na koji poslujemo, rekao je Kruse.
U sklopu teme Održive budućnosti na poslovnoj konferenciji Future Tense powered by Lürssen, u organizaciji agencije Komunikacijski laboratorij, održali su se paneli i predavanja lokalnih i regionalnih lidera.
Pod nazivom „Blue Ocean, Green Vessel: The Journey Toward Zero Emissions Superyachts“ svoje je izlaganje imao dr. Justus Reinke, upravni direktor u kompaniji Lürssen. O inovacijama kao ključnom pristupu ostvarivanja cjelokupne održivosti na panelu su govorili Sergej Pintar, Product development manager u Maritimnom centru izvrsnosti iz Rijeke, Marko Kufrin, izvršni direktor korporativne strategije i nvog rasta u Atlantic Grupi te Marijan Krpan, predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike.
Je li umjetna inteligencija dobra ili loša stvar?
O budućnosti društva govorila je Rahaf Harfoush, izvršna direktorica Instituta za digitalnu kulturu, koja nažalost nije mogla uživo prisustvovati konferenciji već smo njeno predavanje gledali u obliku video poruke.
Upozorila je da tehnologija mijenja društvena pravila koja postoje desetljećima te daju nove definicije odnosima i tradicionalnom prijateljstvu.
Nova tehnologija i GEN AI alati pomoći će puno ljudi, ali će mnogima i naštetiti. Stvorit će puno poslova, ali će ih mnogo i ukinuti, naglasila je Harfoush te dodala kako tehnologija nije ni distopija ni utopija već nešto između. Ključno je prihvatiti tu dualnost i kompleksnost kako bismo ih maksimalno mogli iskoristiti za unapređenje naših života” poručila je na kraju Harfoush.
Futurolog Lasse Jonasson, direktor i futurist na Institutu za studije budućnosti u Kopenhagenu dotaknuo se najaktualnije teme danas - umjetne inteligencije. Iako je jasno da će umjetna inteligencija promijeniti naše živote, u kojem će smjeru ta promjena ići, ovisi ponajprije o nama samima. Jer, umjetna je inteligencija samo alat, a kako ga mi koristimo ovisi hoće li biti alat za dobro ili loše.
Jonasson ističe kako su ljudi danas dužni vježbati “dugoročno razmišljanje”, u kojem će pokušati zamisliti kako će svijet koji stvaraju izgledati za njihovu djecu, čime će se baviti, što će raditi i slično.
Razumijevanje budućnosti umjetne inteligencije, više je razumijevanje budućnosti, a manje razumijevanje umjetne inteligencije, pojasnio je Jonasson.
Stoga je budućnost umjetne inteligencije podijelio u dvije faze. U prvoj će fazi umjetna inteligencija raditi s ljudima i pomagati im da naprave ono što inače rade, ali brže, bolje, jednostavnije i jeftinije. No, u drugoj fazi stvari se mijenjaju jer ćemo dobiti stvari koje će biti stvorene umjetnom inteligencijom (AI enabled), a to će značiti nove formate, nove medije i nove platforme.
Njegova vizija sljedeće generacije generativne AI sastojat će se od vojske digitalnih batlera koji će se u stvarnom vremenu prilagođavati potrebama ljudi, reagirati na njih i poticati potrebe do točke kad će se ljudi upitati koje odluke žele donositi sami, a koje će prepustiti umjetnoj inteligenciji.
U budućnosti bismo mogli stvarati beskrajne poruke, ali ih distribuirati personalizirano, prema potrebama primatelja, ističe. U konačnici, umjetna inteligencija pomoći će nam da razmišljamo drugačije, jer moramo početi razmišljati o nesigurnosti kao značajki svijeta, a ne njegovoj iznimci. Imamo tendenciju da precijenimo sposobnosti tehnologije u kratkoročnom, a podcijenimo u dugoročnom periodu. Nije rizik što će vas zamijeniti AI, nego što će vas zamijeniti osoba koja zna koristiti AI, zaključio je na kraju Jonasson.
Pijanist podigao publiku na noge
Felipe Gomez, autor i pijanist u svom je predavanju o budućnosti vodstva uspio ono što inače uspijeva glazbenim zvijezdama - natjerati publiku da ustane i pjeva, a upravo kroz to potaknuo ih je da razmišljaju o sebi i svojim vještinama kao ljudi i kao profesionalci. Uz pomoć glazbe pokazao je koliko je važno biti svjestan svojih emocija i strasti koje ulažemo u ono što radimo, jer to je ono što čini razliku između prosječnog i nevjerojatnog.
Kad netko prodaje sa strašću, to se osjeti. Metoda vodi do operacijske izvrsne, stav do kulture služenja, a strast potiče inovativnost. Ljudi koji nemaju strasti, nije ih briga. Njima je status quo dobar. A jedini način da se to promijeni je da vide voditelje da nešto rade sa strašću, a za to je potrebno puno hrabrosti, istaknuo je Gomez.
“Svi smo stvoreni za velike stvari, ali kako bi ih ostvarili treba nam hrabrosti”, dodao je.
Zamislite što sve možete učiniti ako to činite sa strašću i hrabrošću, poručio je na kraju Gomez podigavši još jednom na noge cijelu prostoriju uz taktove Coldplaya i “Livin La Vida”.
Završno predavanje održala je lifestyle govornica Malene Rydahl, fokusirana na koncept empatije – u privatnom, ali i poslovnom svijetu. Vjeruje kako se kroz njegovanje suosjećanja na svim razinama mogu poboljšati ne samo zadovoljstvo pojedinaca, nego i cijele zajednice, a od nje benefita imaju i kompanije, koje kroz njegovanje empatije mogu postati produktivnije i konkurentnije.
Kad se osjećaš da možeš postaviti pitanje, predložiti novu ideju ili pogriješiti i naučiti iz toga, to se zove psihološka sigurnost. Ako to možemo primijeniti u svojim organizacijama, stvorit ćemo kulturu inovacije. Zaposlenici će se osjećati kao da rade na zajedničkom projektu koji ima smisao i svrhu, umjesto da samo dolaze na posao bez stvarnog angažmana, rekla je Rydahl.
Veliki panel o utjecaju novih tehnologija na medije okupio je ključne osobe hrvatskih medija; moderator Hrvoje Krešić s Nove TV razgovarao je s Majom Blumenštajn, direktoricom digitalnih medija Nove TV, glavnim urednikom Poslovnog dnevnika, Vladimirom Niševićem, Ana Marijom Kostanić, izvršnom urednicom portala Netokracija te Deanom Udatnyjem, direktorom marketinga u GO2Digitalu. Oni su, svatko iz perspektive svoje tvrtke, prikazali kako i za što koriste nove tehnologije poput umjetne inteligencije, ali i otkrili da umjetna inteligencija nije baš uvijek odgovor na sve njihove potrebe.
