Je li vodik mit ili hit? Na to pitanje danas su znanstvenici i stručnjaci pokušali dati odgovor na znanstvenom kolegiju "Energetska tranzicija: sadašnjost i budućnost vodika", održanom na Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER). Glavna tema bila je tranzicija prema čistoj i obnovljivoj budućnosti s fokusom na vodik kao ključnim elementom dekarbonizacije energetike, a cilj samog skupa bio je približiti ulogu vodika široj javnosti, odgovoriti na ključna pitanja o njegovoj budućnosti, ojačati suradnju među vodećim hrvatskim istraživačkim institucijama te prenijeti istraživačka znanja u industriju i poslovni svijet.
Skup je otvorio Dekan FER-a prof. dr. sc. Vedran Bilas koji je naglasio da se serijom znanstvenih kolokvija potiče međuinstitucionalna suradnja i izvrsnost u istraživanju sastavnica zagrebačkog sveučilišta, dok se industriji i široj javnosti nastoje predstaviti istraživanja koja se provode u Hrvatskoj. Ta izvrsna istraživanja moraju uvijek gledati u budućnost, ali i biti primjenjiva i razvijana u suradnji s industrijom kako bi ih lakše transferirali u industriju i unaprijedili poslovno okruženje u Hrvatskoj, poručio je Bilas.
Hit ili mit?
Uloga samog vodika još nije potpuno definirana, no on ima potencijal postati ključni element u zelenoj energetskoj tranziciji, komentirao je prodekan za istraživanje i inovacije na FER-u izv. prof. dr. sc. Tomislav Capuder, objasnivši kako je zeleni vodik, dobiven elektrolizom vode uz korištenje obnovljivih izvora, najpoželjniji i jedini dugoročno održiv oblik. Dodao je kako, iako uloga vodika kao održivog rješenja još nije u potpunosti iskorištena, s porastom udjela obnovljivih izvora energije, on bi mogao postati ključan alat za pohranu i transport energije, kao i za dekarbonizaciju industrije i prometa. Također, Capuder je istaknuo i da Hrvatska već godinama provodi niz relevantnih istraživanja u području vodikovih tehnologija.
Na pitanje je li vodik mit ili hit, u svom predavanju odgovor je ponudila izvanredna profesorica s FSB-a Ankica Kovač. Ona je rekla kako vodik ima široku primjenu te se može koristiti u proizvodnji ne samo električne, već i toplinske pa čak i rashladne energije te je pogodan za primjenu u industriji, transportu, kućanstvu, općoj energetici, te za uravnoteženje elektroenergetskoga sustava.
Danas vodik zapravo nitko ne odbacuje te pitanje više nije ima li vodik ulogu u energetskoj tranziciji i ostvarenju energetske neovisnosti nego je pitanje kako se i na koji način potencijal vodika može ostvariti, proširiti i iskoristiti u postizanju klimatskih ciljeva, poručila je Kovač.
Predavanja su održali dr. sc. Nikola Biliškov s Instituta Ruđer Bošković, prof. dr. sc. Nenad Bolf i dr. Srečko Herceg s Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije te prof. dr. sc. Hrvoje Pandžić s Fakulteta elektrotehnike i računarstva, a osvrnuli su se na teme kao što su razina tehnološkog razvoja, troškovi i cijene vodika, te trenutak kada će vodik preuzeti svoju ulogu u dekarboniziranom energetskom sektoru. Uz to, analizirali su i tranziciju prema vodikovoj energetici i primjene vodika u različitim industrijama.
