Svi smo barem jednom naletjeli na obavijest Googlea da su neki rezultati izbrisani iz tražilice zbog kršenja nekog zakona o zaštiti autorskih prava ili na zahtjev samog autora. No, što kad iz tražilice "nestane" desetak članaka koji su se bavili upravo zakonom o zaštiti autorskih prava, odnosno europskim prijedlogom izmjena te direktive? Radi li se onda o cenzur?

Jedna od najglasnijih aktivistica protiv predloženih promjena europskih pravila o zaštiti autorskih prava, pripadnica europske Piratske stranke i zastupnica u Europskom parlamentu, Julia Reda, objavila je na svom blogu zanimljiv podatak.

Julia Reda (Foto: Julia Reda) (Foto: Julia Reda)

Početkom kolovoza iz Googleovih rezultata pretraživanja jednostavno je izbrisano desetak članaka i poveznica na kampanje koje su upozoravale na loše izmjene koje se žele uvesti i probleme koje bi takve izmjene donijele.

Među izbrisanim linkovi je i njen blog u kojem je pisala o stajalištima pojedinih zemalja članica o "online cenzuri u ime zaštite autorskih prava i internetskih stranica kampanja koje su upozoravale na ugrožavanje slobode govora".

Kao dokaz postavila je sliku rezultata iz Googleove tražilice u kojem se navodi da je njen blog izbrisan "kao odgovor na pritužbe koje su primili u skladu s US Digital Millennium Copyright Act" te upućuju sve koji traže taj blog da pročitaju pritužbu u Googleovoj Lumen bazi.

Ovo je bio bezobrazan napad na otvornu demokratsku debatu nekoga u medijskoj industriji, zloupotreba alata za zaštitu atuorskih prava u pokušaju da se ušutka one koji se protive lobističkim interesima - ili se zaista radi o nevjerojatnoj tehničkoj pogrešci?, napisala je Julia i dodala kako je ovo najbolji primjer onog što će se događati ako prođe prijedlog izmjena direktive o zaštiti autorskih prava.

U međuvremenu, nakon njene intervencije i prigovora, link na blog je vraćen, ali, pita Julia, koliko je još tekstova i linkova "nestalo", a da nitko nije primijetio.

Europi prijeti kineski scenarij?

Europski parlament će 12. rujna ponovno glasati o prijedlogu izmjene direktive o autorskim pravima. Kako smo pisali u srpnju, kad je bilo prvo glasovanje, izmjene se predlažu "kako bi se modernizirala zaštita autorskih prava" (službeni odgovor), no u pozadini se zapravo skriva pravilo koje bi prisililo internetske platforme da filtriraju sadržaj koji korisnici žele objaviti i uklanjaju "nepoćudne".

Uz filtere, platforme više neće morati pričekati da se netko požali da bi vam uklonili objavu. Umjesto toga, vaš materijal uopće neće dospjeti na internet, ako ne prođe provjeru u bazi podataka koju će stvoriti medijske kompanije, upozorava Julia.

Ističe i kako će to značiti strožu kontrolu nad sadržajem koji se objavljuje na internetu i gušenje slobode govora i izražavanja.

Svi mi koji objavljujemo i učitavamo sadržaj, bit ćemo smatrani krivima dok ne dokažemo nevinost, upozorava Julia te dodaje kao je ovo samo jedan od primjera problematičnosti automatskog provođenja zaštite autorskih prava.

Kako bi Europljani svojim predstavnicima pokazali da ne podržavaju takvu zaštitu autorskih prava, koja izravno zadire u pravo na slobodu govora i izražavanja, danas se diljem Europe (ali ne i u Hrvatskoj) održavaju prosvjedi pod motom "Save Your Internet" (spasite svoj internet).

Save Your Internet prosvjedi (Foto: Screenshot/SaveYourInternet.today) (Foto: Screenshot/SaveYourInternet.today)

U 27 gradova diljem Europe (nama je najbliža Ljubljana) održat će se okupljanja i prosvjedi na kojima će obični ljudi, ali i aktivisti pokušati još jednom poslati poruku i osvijestiti prosječne građane da se ova direktiva tiče i njih.

Za sve one koji ne mogu prisustvovati nekom od prosvjeda postoji mogućnost i internetskog prosvjeda. Pozvani su svi, da na društvenim mrežama objave selfie s natpisom "#SaveYourInternet" i tako pokažu svim zastupnicima u Europskom parlamentu, ali i zagovornicima nove direktive, da građani ne žele cenzurirani internet.

Niste sigurni da je to bitno? Koliko ste puta objavili neki meme ili podijelili neki link na društvenim mrežama? A što da to više ne možete? Upravo je to ono o čemu se sad govori.

 

 

Dakle, napravite taj selfie, objavite ga s hashtagom #saveyourinternet i borite se za svoju slobodu govora i izražavanja. Možda ako se skupi kritična masa, zastupnici u EP shvate kako predložena pravila baš i nisu najbolji način i razmisle o korištenju nekog od alata koje već imaju na raspolaganju, a koji neće utjecati na slobodu govora i dijeljenja sadržaja.

Podsjetimo još jednom - odluka o tome kakav ćemo internet imati donosi se 12. rujna. Vremena da se ljudi osvijeste sve je manje.

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju