Razine ugljičnog dioksida u Zemljinoj atmosferi porasle su na razine koje su sada preko 50 posto više nego u predindustrijskim vremenima, objavili su znanstvenici iz američke Nacionalne uprave za oceane i atmosferu (NOAA).

tri vijesti o kojima se priča Netflix, ilustracija We're goin' up, up, up… Jeste li ga pogledali? Ovo je najgledaniji film na Netflixu svih vremena Pandemija, ilustracija Mogu li te promjene nestati? Otkrili neočekivanu posljedicu pandemije: Čak i kod ljudi koji nikada nisu bili zaraženi Sunce i more na jadranskoj obali Ozbiljne posljedice Znanstvenici upozoravaju na opasnost koja prijeti Jadranu: "Očekivali smo to tek krajem stoljeća..."

Razina ugljičnog dioksida izmjerena na NOAA-inoj postaji Mauna Loa Atmospheric Baseline na Havajima dosegla je vrhunac za 2022. godinu s 421 ppm u svibnju, što nije viđeno milijunima godina, rekli su stručnjaci.

Prije industrijske revolucije — i tijekom gotovo 6000 godina ljudske civilizacije — razine CO2 bile su konstantno oko 280 ppm. Nakon razdoblja dubokih tehnoloških transformacija koje je započelo u 18. stoljeću, ljudi su prema procjenama znanstvenika u atmosferu oslobodili oko 1,5 bilijuna tona CO2, od čega će većina nastaviti zagrijavati planet tisućama godina koje dolaze.

Izvješće su zajednički objavili znanstvenici iz NOAA-e i iz Scripps instituta za oceanografiju na Sveučilištu Kalifornije u San Diegu.

Znanost je nepobitna: ljudi mijenjaju klimu na način na koji se naše gospodarstvo i naša infrastruktura moraju prilagoditi, rekao je administrator NOAA-e Rick Spinrad.

Svakodnevno možemo vidjeti utjecaje klimatskih promjena oko nas. Nemilosrdno povećanje ugljičnog dioksida izmjereno u Mauna Loi oštar je podsjetnik da moramo poduzeti hitne, ozbiljne korake, dodao je.

Prema NOAA-i, onečišćenje ugljičnim dioksidom nastaje spaljivanjem fosilnih goriva za transport i proizvodnju električne energije, kao i proizvodnjom cementa, krčenjem šuma, poljoprivredom i drugim postupcima.

Zajedno s drugim stakleničkim plinovima, CO2 zadržava toplinu koja zrači s površine planeta koja bi inače pobjegla u svemir, uzrokujući postojano zagrijavanje atmosfere planeta, što utječe na vremenske prilike, uključujući epizode ekstremne vrućine, suše i požara, kao i obilnije oborine, poplave i tropske oluje, navodi agencija.